MUZIKA BUKVALNO LEČI: Ovo su BOLESTI kod kojih je potvrđeno da OMILJENA PESMA može da pomogne

Gitara
Pixabay.com

Oštećen mozak, zavisnost, imunitet i još svašta drugo, a objašnjenja kako to funkcioniše su čudesna.

 

Iscjeljujuća moć muzike. S time se zafrkavao Daglas Adams kad je u svom “Vodiču kroz galaksiju za autostopere” opisivao plutonijsku rok grupu “Zona katastrofe”, najglasniji bend u galaksiji, a po mnogima i najveći izvor buke uopšte.

Muzika, međutim, stvarno ima lekovita svojstva. I nije reč niokakvim poetskim prenemaganjima, nego o medicinskim, naučnim činjenicama.

Popravlja oštećenja mozga

Bilo da je reč o posledicama moždanog udara, povredama ili drugim oštećenjima u levoj polovini mozga, pa zbog toga ljudi nisu u stanju da govore, neretko su u stanju da pevaju i tako izgovaraju reči. Često čak i bez ikakvog treninga. Nakon toga, samo je pitanje trenutka kad će se uz pomoć vežbi povratiti i normalan govor. Stvar je u tome da se centar za govor nalazi na levoj strani, a onaj za muziku na desnoj. Pa kad moždani udar onemogući pacijenta da govori, uz pomoć muzike, pevanja i stručnih vežbi, mozak se naprosto može da natera da premesti centar za govor povezujući ga s muzikom. A ako je reč još i o muzici koja se pacijentu sviđa, mozak odjednom počinje da ispušta dopamin, prirodnu “drogu” koja izaziva osećaj prijatnosti, a mozak u svim delovima funkcioniše bolje.

Lečenje zavisnosti

Istraživanja su pokazala i da izvođenje muzike, pa i pisanje pesama, može pacijenta odvući od simptoma zavisnosti, čini ga snažnijim za odupiranjem želji za ponovnim posezanjem za drogom, alkoholom, cigaretama… Muzika direktno utiče na neurotransmitere, prirodnu hemiju u našem mozgu pomoću kojih nervne ćelije prenose informacije jedna drugoj. Slično funkcionišu droge, samo što uz upotrebu mnogih od njih mozak prestaje da proizvodi vlastite neurotransmitere, oseća da mu nije potrebno, i tu nastaje problem. Kad droge više nema u organizmu, mozak oseća jezivi manjak i nije mu jasno zašto, nije u stanju u trenutku da nadoknadi manjak, a telo krizira i ne funkcioniše kako treba. Tek nakon nekog vremena, kad prođe kriza, mozak se pribere, a u međuvremenu muzika može da povisi nivo neurohemikalija na koje inače droge direktno utiču – dopamin, norepinefrin – i tako pomaže da se prebrodi krizu.

Poboljšava imunitet

Od prehlade, sve do bolesti srca, pluća… Nekad zaista koristi odvrnuti Metaliku, AC/DC, Kleš, Mocarta, Nirvanu. Tajna se krije u tome da muzika ublažava stres tako što snižava nivo hormona kortizola, a potom i pospešuje proizvodnju antitela za različite bolesti. Naravno, ovde je reč o smirujućoj muzici, o onoj koja ne poziva na pobunu.

Konvulzije

Niti su sve konvulzije epileptične, niti sve epilepsije dovode do konvulzija. U svakom slučaju, muzika uveliko smanjuje učestalost konvulzija. Kojih god. A fenomen je primećen i kod pacijenata koji su u komi. Pokazalo se da slušanje Mocarta na klaviru smanjuje aktivnosti mozga povezane s konvulzijama već pet minuta nakon početka slušanja. Zašto baš Mocart tako deluje, ni danas nije jasno. Ali je činjenica. Mocart je inače dokazan i kao odlična tema za rast biljaka. Postoji tek teorija, potpuno pesnička, da supeorganizacija moždane kore rezonuje s uzvišenom arhitekturom Mozartove muzike. Ali, koga briga. Glavno da deluje.

Povratak izgubljenih sećanja

Čak i kod pacijenata u poslednjim stanjima demencije, medicinski radnici primetili su da muzika može da vrati neka sećanja. Tajna je u tome da slušanje muzike aktivira različite delove u obe moždane hemisfere. Zato je izvodljivo iznova progovoriti uz pomoć muzike i pevanja. Jedan od delova mozga na koji muzika utiče je i hipokampus. A kako je on zadužen za dugotrajnu memoriju, muzika ga provocira, pa provocira i uspomene, čak i osećaje i stavove prema nekom događaju.

Prostorno rasuđivanje

I opet je favorit Mocart, posebno onaj na klaviru, ali i iz nekog razloga i druga muzika koja počiva na vibriranju žica, na primer gitare, pa makar bio i kakav pank. Ispalo je da takva muzika povećava IQ do devet postotnih bodova. Ni u ovom slučaju stručnjaci ne znaju šta je posredi, samo da funkcioniše.

Parkinsonova bolest

Pacijenti usled ove bolesti pate od grčeva mišića, problema s ravnotežom, a kad se muzika kod njih adekvatno primeni, neki neurolozi će znati kako to da izvedu, odjednom se simptomi ublažavaju. Američki mediji pisali su pre dosta vremena o izvesnoj Rande Dejvis koja je postigla to da stavi slušalice u uši i, ako želi da hoda brzo, sluša “Born in the USA”, a ako želi sporije “We are the champions”. I kod hodanja i kod tih pesama reč je o pravilnim ritmovima, pa naučnici smatraju da neurološki sistem naprosto odgovara na nadražaj koji dobija slušnim putem i odjednom sve funkcioniše. Ako još neko sumnja, zapitajte se odakle vam onako neodoljiva, ali baš neodoljiva želja da na koncertu, žurki, u dnevnom boravku ili u kafiću, uz pravu muziku odjednom osetite poriv da pocupkujete nogom, ljuljate se, plešete ili čak i pljeskate i dižete ruke u vazduh?!