Nekad ponos bivše ratne mornarice, brod „Galeb", ploveća rezidencija Josipa Broza Tita, danas stoji oronuo i napušten u riječkoj luci. Niko ne zna šta će na kraju sa njim da bude.
Riječani ga već zovu „ukleti Holandez”, a riječke vlasti se nadaju da će se u septembru neko javiti na javni konkurs kako bi uzeo koncesiju i vratio nadu „Galebu”, pišu Novosti.
Ali za to je potrebno najmanje petnaest miliona evra, koje malo ko ima u ovoj krizi, a i brod je u tako lošem stanju da treba obnoviti gotovo sve.
I ovakav, kakav je sada, Rijeku je koštao milione, a skup je i vez u samom centru grada. Zato je i sve više kritika na gradske vlasti, koje godinama predvodi SDP, što su preuzele brigu za „Galeb”, kako bi pokazale bar malo pijeteta prema antifašizmu, kojeg je u Hrvatskoj sve manje.
Školski brod bivše mornarice, sa kojim je Tito preplovio svet i pokrenuo ideju nesvrstanosti koja nije umrla do danas, ni u stanju u kom je sada, nema mira. Čak i u Rijeci, koja je možda najtolerantnija sredina u Hrvatskoj, postoje kritike da bi bilo pametnije uložiti pare u druge istorijske vrednosti, pa i u obnovu muzeja, a ne u rupu bez dna, što je sve više „Galeb”. Ima naravno i onih koji su puni kritika na Titov period, pa bi brod želeli što pre da vide na dnu mora ili na deponiji.
Grad Rijeka, iako nema para, pokušava da aktivira EU fondove, ali to je dug i neizvestan put. Gradonačelnik Vojko Obersnel želi da sačuva brod kao istorijsku znamenitost, a već je razgovarao sa nekoliko potencijalnih investitora. Nude im se i neke povoljnosti, pa bi u prve dve godine bili oslobođeni plaćanja gotovo 100.000 evra za naknadu, jer je reč o kulturnom dobru.
Sama koncesija koštala bi deset miliona evra, a obnova broda pet miliona. Riječani maštaju da u jednom delu broda bude muzej, a u drugom, vrhunski hotel, kongresni centar i restorani.
Sve oko „Galeba” je avetinjski pusto. Prilaz brodu je ograđen, a spoljni deo tužan, bez boje. Od starog sjaja nije ostalo ništa, a kao da sve podseća na davne dane 1944. godine kada je „Galeb”, zarobljen od Nemaca, bio potopljen od strane saveznika baš u riječkoj luci.
Ostaje jedino nada da Rijeka neće da definitivno sahrani brod dugačak 117 metara, u koji su bili ugrađeni motori iz „Fijata”. Ako sve propadne sa koncesionirima, grad neće odustati, ali će onda put do obnove „Galeba” biti daleko duži.
Prišlost i budućnost
Slavna istorija počinje od 1951. kada je obnovljen i kada je sa njim Tito proputovao svet, a na njegovoj su palubi stajali Vinston Čerčil, etiopski car Hajle Selasije, predsednici Nehru, Naser i Hruščov. Od kako je Tito prestao sa putovanjima za „Galeb” su nastupila loša vremena, koja nisu prestala do danas.
Postoje brojne ideje kako obnoviti „Galeb”. Umetnici bi, recimo želeli da brod postane galerija koja bi privlačila turiste. Drugi, međutim, smatraju da ga treba ostaviti na dnu riječke luke kao atrakciju za ronioce. Mnogo je i onih, koji u bivšem ponosu ratne mornarice vide idealan prostor za luksuzni restoran.
