Jedan od najvažnijih nutrijenata koje naš organizam treba da bi normalno funkcionisao jeste vitamin D3. Najčešće ga povezujemo sa suncem jer ga naše telo u najvećim količinama i dobija putem sunčevih zraka, ali priča oko vitamina D3 mnogo je složenija. Mnogi od nas ne znaju koliko je taj vitamin zapravo važan, a procenjuje se da više od milijardu ljudi širom sveta ima nizak nivo vitamina D.
Iako se vitamin D najčešće povezuje s održavanjem zdravlja koštano–mišićnog sistema, pokazalo se da njegova biološka svojstva sežu mnogo dalje. Tako se sve više otkriva njegova važnost u modulaciji rasta ćelija, u funkciji živaca, mišića i mozga, riziku od nekih neuroloških bolesti, smanjenju rizika od mnogih hroničnih bolesti, zaštiti od upala, kao i smanjenju smrtnosti.
Osim toga, pokazalo se da uzimanje vitamina D u obliku dodataka prehrani može biti korisno kod autoimunih i onkoloških bolesti, multiple skleroze, dijabetesa, hipertenzije, upalnih bolesti creva, kao i za starije osobe zbog smanjenja rizika od padova.
Najvažniji izvor vitamina D jeste njegova sinteza u koži pod uticajem sunčevog svetla. Zanimljivo je da se kod ljudi i ostalih sisara stvara u obliku vitamina D3, a u biljnim izvorima prisutan je u obliku vitamina D2.
Najbogatiji izvor vitamina D3 u hrani jesu ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Takođe, u skupinu namirnica bogatih vitaminom D3 ubrajaju se riba (tuna, sardela, skuša, bakalar, haringa, losos), plodovi mora, šitake pečurke, goveđa džigerica i žumance jajeta.
Procenjuje se da više od milijarde ljudi širom sveta ima nizak nivo vitamina D, zbog čega možemo da govorimo o “pandemiji” hipovitaminoze D.
Rizične grupacije za nedostatak vitamina D:
– odrasli i deca koji se nedovoljno izlažu suncu, uključujući i učestalu upotrebu krema za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom (sredstva sa zaštitnim faktorom 30 smanjuju sintezu vitamina D za više od 95 odsto)
– odrasli i deca tamne puti (osobe tamne puti moraju se izlagati suncu 3 do 5 puta duže da bi proizveli jednaku količinu vitamina D kao i svetlopute osobe)
– odrasli i deca koji boluju od hroničnih bolesti (uključujući bolesti jetre, creva i bubrega)
– odrasli i deca na terapiji određenim lekovima poput antiepileptika i glukokortikoida
– starije osobe (zbog nedovoljnog izlaganja suncu i smanjene sposobnosti stvaranja vitamina D u koži)
– gojazne osobe (zbog povišenog udela masnog tkiva ove osobe imaju na raspolaganju manje količine slobodnog vitamina D)
– trudnice i dojilje (zbog povećanih potreba u tom razdoblju života)