KADA DUŠA BOLI TELO STRADA: Upoznajte sebe kroz bolest koja vas muči i verujte – sve polazi iz glave!

zena
Pixabay.com

Psihosomatske bolesti su bolesti određenih organa, koje nastaju kao posledica različitih psihičkih doživljaja, odnosno nerazrešenih psihičkih konflikata. Dokazano je da su mnogi zdravstveni poremećaji izazvani našim psihičkim stanjem, a kako smo svakodnevno izloženi najrazličitijim stresnim situacijama i kako "sve polazi iz glave", nagomilani stres vremenom dovodi do telesnih poremećaja i bolesti.

 

Prema rečima profesora Vladete Jerotića, neuropsihijatra i psihoterapeuta – Kad pričamo o zdravlju, na prvom mestu je psihičko i socijalno, pa tek onda telesno, jer telesno zavisi od prethodna dva.

Sve bolesti – od gripa do raka, mogu biti psihosomatske. I lekari i laici oduvek su znali da mnoge bolesti tela potiču od psihičkih tj. duševnih uzroka ili su bar u bliskoj vezi sa njima. Psihički faktor, odnosno izloženost stresu u različitim oblicima, dovodi do poremećaja telesnih funkcija koji, ako dugo traju, uzrokuju telesna oštećenja.

Smatra se da su određene karakteristike ličnosti “povoljna” predispozicija za razvoj ovih bolesti. Osobe sklone psihosomatskim poremećajima su često nesposobne da izraze osećanja, emocije, krute su i preokupirane detaljima iz svakodnevnog života.

Plastično objašnjeno, od objašnjenja bolesti kao što su na primer hipertireoze, hipertenzije i reumatoidnog artritisa mogu oboleti ljudi spremniji na borbu sa životom i njegovim problemima, dok se astma, ulcerozni kolitis i peptički ulkus razvijaju kod osoba koje se povlače pred životom.

– Poznato je da i deca i odrasli mogu da se razbole kada se osećaju ugroženim od članova porodice. Kod koronarnih bolesti frustrirana ambicija često je predispozicija za infarkt miokarda, dok je hronično potiskivanje besa i ljutnje često u vezi sa arterijskom hipertenzijom – ističe profesor psihijatrije Dimitrije Milovanović.

Navodimo neke od najčešćih psihosomatskih stanja i bolesti, kao i mehanizme svesnog ili nesvesnog razmišljanja i ponašanja koji su njihovi neposredni uzročnici.

 

Bolesti grudnog koša 

Astma i hronični bronhitis su povezani sa osobinama upornosti i tvrdoglаvosti. Početku ili pogoršanju bolesti obično predhodi napuštanje, gubitak emocionalne podrške, što je veoma izraženo kod dece koja su često ostavljana od strane roditelja na čuvanje drugim ljudima. Emfizem i opsesivno pušenje se dovode u vezu sa osećajem osobe da je manje vredna i nedostojna življenja.

Grudi predstavljaju materinski instinkt. Bolesti grudi su povezane sa preteranom majčinskom brigom, prezaštićenim porivom i strahom da decu puste u svet bez njihovog nadzora.

 

Glavobolja je često povezana sa samoporicanjem. Migrenu imaju ljudi koji šele da budu savršeni i koji sami sebi nameću mnoge pritiske.

Poremećаj funkcije štitaste žlezde psihološki je pokrenut preteranom revnošću i potisnutom kreativnošću. Nastaje usled nesposobnosti da radite ono što ste želeli. 

 

Infarkt miokarda i angina pektoris povezuju se s okrutnošću i gubitkom radosti u svakodnevnom životu. Srčani udar nikada ne pogađa vesele ljude! One često nаstаju kod ljudi koji su nа visokom položaju, posebno kada postoji opasnost da izgube svoju funkciju. Iz tog razloga ovaj tip bolesti srećemo i pod nazivom “menаdžerskа bolest”.

Često se jаvljа kod mlаdih ljudi koji se kruto drže iracionalnog uverenja dа su posebni i da, kao takvi, uživaju pravo na uzvišen položaj u društvu. Dakle, javlja se kod osoba s povišenim nezdravim narcizmom.

Hepаtitis  je u vezi sа zajedljivošću koja, takođe, predstavlja derivat mržnje.

Bolesti žučne kese se dovode u vezu s plаhovitošću ili prisilnim uzdržavanjem od impulsivnih reakcija.

 

Reumatoidni arthritis (bolest sitnih zglobova šaka) je u vezi sa blokadom emocija koje potiču iz detinjstva u porodicama u kojima su osećanja potiskivana- stare emocije krijemo u šakama.

– Stiskanje šaka dolazi od straha od gubitka, a posebno je izraženo kod žena koje se boje ostavljanja i gubitka partnerske ljubavi, kao i preterane želje da ga zadrži – piše psihoterapeutkinjea Lujza Hej u knjizi “Kako da izlečite svoj zivot”.

Ulcerozni kolitis je teško oboljenje koje se psihosomatski tretira kao posledica emocionalnog poremećaja koji se manifestuje na sluzokoži debelog creva. Oboleli su često opsesivno-kompulsivne strukture – presavesni, u oskudici sa vremenom, nezavršenim poslom, sa potrebom za redom, čistoćom i tačnošću.

 

 

Prsti – svaki od njih ima neko značenje. Ako posečete kažiprst verovatno ste puni besa zbog ugroženosti ega u nekoj situaciji. Palac predstavlja brigu, kažiprst je ego i strah, srednji prst ima veze sa seksom i besom, domali prst je u vezi sa zajednicom i tugom, mali je vezan za porodicu i pretvaranje.

Leđa predstavljaju naš sistem podrške. Problem sa leđima obično znače da imamo osećaj da smo bez podrške u životu. Prečesto očekujemo podršku na poslu, od kolega, roditelja i partnera.

Gornji deo kičme u vezi je sa nedostatkom emocionalne podrške. Srednji deo kičme ima veze sa osećanjem krivice. Svi ti problem sun a našim leđima. Da li se bojite onoga što je iza vas ili onoga što skrivate.

Donji deo kičme

Da li imate osećaj da vam je neko zabio nož u leđa? Da li su vam finansije u haosu? Da li zbog toga preterano brinete? Onda, zbog toga verovatno imate problem sa donjim delom leđa – to je posledica nedostatka novca ili stalne brige oko finansija.

Želudac– stomak je organ kojim varimo hranu, ali tegobe sa želucem se često javljaju kod osoba koje ne mogu da svare trenutne situacije, iskustva ili sklop ljudi oko sebe. Od čega vam je muka? Koga ili šta to ne možete da svarite?

Čir nа želucu i dvanaestopalačnom crevu ima psihološki pokretač u bojаžljivosti- strahu da nismo dovoljno dobri (kao roditelji, kao šefovi…). Manifestuje se kroz preokupiranost oko održavanja dobrih međuljudskih odnosa sa svima, samopoštovanje ovih osoba je veoma nisko. To dovodi do nakupljanja agresije kao i nemogućnosti njenog adekvatnog pražnjena. U narodu je odomaćen naziv bolesti – grizlica, odnosno da oboleli “grize” sam sebe.

Genitalije– kada se ne osećamo dobro zbog toga što smo muškarac ili žena, kada se odričemo svoje seksualnosti, kada odbacujemo naša tela kao prljava i grešna onda mi često imamo problema sa genitalnom regijom- ciste na jajnicima, impotencija, polne bolesti, problem sa bešikom, vaginalni problem, problem sa prostatom.

Lečenje

 

Psihosomatski bolesnici se leče u dve faze. U prvoj se leči bolest, a u drugoj bolesnik. To znači da se u prvoj fazi lekovima tretira postojeća bolest, a zatim počinje psihoterapijsko lečenje. Nekada se u toj fazi po potrebi daju uglavnom blagi antidepresivi, dok je psihoterapija u prvom planu. 

Najvažnije je raditi na sebi! U svojoj okolini treba da nađemo nešto lepo čime ćemo da se bavimo i što će nas ispunjavati. Potreban je pozitivan odnos prema životu i svetu koji nas okružuje. 

Takođe, veoma je važno da pacijet ima poverenja u svog lekara. U takvim slučajevima čak je moguć i placebo efekat. Ako nema poverenja, neće pomoći ništa, a ni promena terapije i lekova neće dati željene efekte.

Potrebno je spoznati sebe i baviti se sobom. Poželjno je pisati dnevnik, kako smo proveli dan, kako smo se osećali, da bismo mogli da analiziramo sebe i tako možda otkrijemo šta je pravi uzrok naše bolesti.