DŽINOVSKI CRTEŽI PRESECAJU PRAŠUMU: Dolinu najmoćnije reke na svetu naseljavala je MILIONSKA POPULACIJA!

Amazon
print screen/twitter.com/Douglas Jacobberger

Pre nego što su španski osvajači zaposeli Južnu Ameriku, smatralo se da su se retke grupe nomada okupljale oko reke Amazon, ostavljajući netaknutu kišnu šumu.

Novo istraživanje ukazuje na drugačiju priču – amazonska regija je bila okružena selima, zemljanim radovima i znatno većem broju stanovnika nego što se mislilo.

Netaknuti raj?

– Mnogi ljudi veruju da je reč o netaknutom raju – kaže saradnik na projektu i arheolog na Univerzitetu Ekseter Žonas Gregorio de Souza. Veliki deo regije je neistražen i prekriven gustom šumom pa arheolozi nisu bili pristupačni i zainteresovani za učenje o životu daleko od moćne reke.

Tim je koristio satelitske slike kako bi pokušao identifikovati drevne geoglife, velike likovne motive koji su stvoreni na tlu u prethodno neistraženim delovima brazilske države Mato Groso.

Zatim, naoružani koordinatama geoglifa, krenuli su na polje, budući da se veliki komadi zemlje u regiji koristili za poljoprivredu.

Na jednom mestu, tim je otišao dublje. Pronašli su keramiku i ugljenik, a sve upućuje da je selo nastalo 1410. godine.

Došli su do saznanja da ljudi ne bi nužno gradili naseobine blizu opasnih reka, iako je to ideja koja je suprotna modernim pretpostavkama. Pokazalo se da verovatno postoji oko 1.300 geoglifa i sela u 154.000 kvadratnih milja južne Amazonije, od kojih dve trećine još nisu pronađene.

Uspeli su i da pronađu gustinu populacije koja je bila znatno veća od očekivanog. Tim sada misli da je između 500 hiljada i milion ljudi živelo u samo sedam odsto amazonskog basena. Procene kažu da je leti u čitavom basenu Amazona živelo oko 2 miliona ljudi. 

– Moramo još jednom istražiti istoriju Amazonije – rekao je arhitekta Žose Iriarte na Univerzitetu Ekseteru.

Šta se dogodilo s ljudima koji žive u šumi?

De Souza kaže da su izumrli posle evropskog osvajanja regije. Bolest i genocid uništavali su sva sela, a mnogi drugi napustili su poljoprivredu.

– Oni su verovatno stalno bili u pokretu. Ipak, tragovi koje su ostavili znače da postoji još više za učenje o njihovoj sada nestaloj civilizaciji – navodi De Souza.