ŠTA ĆE BITI SA MESECOM? Bela kuća ima suudi zahtev za NASU – evo o čemu se radi

Bela kuća želi da američka svemirska agencija NASA razvije novu vremensku zonu za Mesec – koordinisano lunarno vreme (LTC).

Pixabay

Zbog različite jačine gravitacionog polja na Mesecu, vreme tamo teče brže u odnosu na Zemlju – 58,7 mikrosekundi svakog dana.

Ovo možda ne izgleda mnogo, ali može imati značajan uticaj kada pokušavate da sinhronizujete svemirske letelice.

Američka vlada se nada da će novo vreme pomoći da nacionalni i privatni napori da se dođe do Meseca budu koordinisani.

Profesorka Ketrin Hejmans, astronom sa Škotske kraljevske akademije, rekla je u emisiji Danas na Bi-Bi-Si Radiju 4: „Ova fundamentalna teorija gravitacije u našem Univerzumu ima važnu posledicu da vreme teče drugačije na različitim mestima u Univerzumu.“

Gravitacija na Mesecu je nešto slabija i satovi rade drugačije“, objašnjava profesorka.

Vreme se trenutno meri na Zemlji stotinama atomskih satova stacioniranih oko naše planete koji mere promenljivo energetsko stanje atoma da bi zabeležili vreme do nanosekunde. Da su postavljeni na Mesec, posle 50 godina bi žurili jednu sekundu.

„Atomski sat na Mesecu otkucavaće različitom brzinom nego sat na Zemlji“, rekao je Kevin Kogins, Nasin najviši zvaničnik za komunikacije i navigaciju.

Ima smisla da kada odete na drugo nebesko telo, kao što je Mesec ili Mars, svako od njih ima svoje otkucaje srca“, kaže Kogins.

Ali ne pokušava samo Nasa da pretvori lunarno vreme u stvarnost. Evropska svemirska agencija takođe već neko vreme razvija novi sistem merenja vremena. Biće potrebno da postoji sporazum između zemalja i centralizovanog koordinacionog tela – trenutno to radi Međunarodni biro za mere i vreme na Zemlji.

Trenutno se na Međunarodnoj svemirskoj stanici koristi koordinisano univerzalno vreme jer je stanica u niskoj Zemljinoj orbiti. Još jedan element oko kojeg će zemlje morati da se dogovore jeste odakle počinje novi vremenski okvir i dokle seže.

SAD žele da LTC bude spremno do 2026. na vreme za svoju narednu misiju na Mesec.

„Artemis – 3“ će biti prva misija koja će se vratiti na površinu Meseca od „Apola 17“ 1972. godine. Lociranje i usmeravanje ove misije zahteva ekstremnu preciznost do nanosekunde, greške u navigaciji koje bi mogle dovesti do rizika da svemirski brod uđe u pogrešnu orbitu.

Ali „Artemis – 3“ je takođe jedna od brojnih planiranih nacionalnih misija na Mesec, kao i privatnih poduhvata. Ako vreme nije usklađeno između njih, to bi moglo dovesti do izazova u slanju podataka i komunikaciji između svemirskih letelica, satelita i Zemlje.