Prednosti gajenja lešnika su što ima višestruku upotrebnu vrednost, postoji velika potreba za plodovima i često su deficitarni na tržištu, jedno stablo može da rađa od 60 do 80 godina, a tehnologija gajenja je veoma jednostavna. Međutim, mana je što se na pun rod čeka nekoliko godina.
– Troškovi podizanja zasada lešnika nisu visoki u poređenju s ostalim voćnim vrstama. Na primer, za podizanje jednog hektara lešnika troškovi su 5-6 puta manji nego troškovi podizanja hektara jabuke ili kruške. Za podizanje hektara zasada lešnika potrebno je 1.500 do 2.000 evra, dok se viskointenzivni zasadi trešanja i krušaka ne mogu podići bez šest do deset hiljada evra. Cena sadnice je oko dva-tri evra, a po hektaru ide oko 500 sadnica, plus troškovi sadnje. Znači, ko ima sopstvenu zemlju za daleko manje novca može da podigne ovo voće, ali na rod i zaradu mora da sačeka – objašnjava Miloš Pavlović, poljoprivedni inženjer iz Šapca, koji pod lešnikom trenutno ima četiri hektara i vodi Centar za rasadničarstvo.
Voćnjak pod lešnikom iz 1982. godine koji i dalje daje pun prinos, Pavlovići su proširili na još dva hektara, pre svega jer je reč o sigurnom plasmanu na tržište. Osim toga, period prodaje može da se bira, jer je reč o voću koje ne zahteva posebne uslove čuvanja i skladištenja, poput hladnjača i slično, već se može držati u magacinima duži vremenski period dok se ne postignu povoljni tržišni uslovi.
Sa druge strane u lešnik su relativno skromna ulaganja u odnosu na druge voćne vrste i ne zahteva mnogo rada. Rod se može očekivati u četvrtoj godini, ali od šeste i sedme lešnik daje pun rod.
– Što se tiče rada, to se oko 2.500 evra po hektaru, pa je rentabilnost gajenja leske zadovoljavajuća. Prosečan prinos leske je oko 2-3 tone po hektaru, a vrednost godišnje proizvodnje, odnosno održavanja zasada nije velika. Randman je u proseku oko 45odsto, što znači da se od dve-tri tone dobije tona ili tona i po čistog lešnika koji se prodaje po tržišnoj ceni u proseku od pet, šest ili sedam evra – objašnjava Pavlović.
Još jedna od prednosti je što lešnik uspeva i na mestima gde druge voćne vrste ne mogu, na primer u brdskim uslovima, većim nadmorskim visinama, težim zemljištima.
Za podizanje zasada na površini od jednog hektara potrebno je 500 sadnica, čija cena se kreće od 2-3 evra, pa je ulaganje za nabavku sadnog materijala i sadnju između 1.500 do 2.000 evra.
Prskanje i đubrenje u godinama pre punog roda je oko 500 evra godišnje, a u godinama punog roda oko 2.000 evra zbog troškova prskanja, prehrane i ubiranja plodova.
U šestoj godini, kada dostiže pun rod, sa hektara se prikupi 2-3 tone, odnosno oko 1,5 tona čistog ploda bez ljuske.
Prodajna cena kreće se između pet i sedam evra. U proseku od 1,5 tona po hektaru može da se zaradi oko devet hiljada evra. Kada se oduzme početno ulaganje od 1.500 evra, zatim 4.500 evra uloženih u svakoj godini do punog roda (pet godina po 500 evra + 2.000 u šestoj godini), zarada je tri hiljade evra, dok se svake naredne godine zaradi u proseku oko 7.000 evra.