Esmark jedini dao validnu ponudu za Železaru

Za kupovinu 80,01 odsto kapitala Železare Smederevo jedidnu validnu ponudu dao je američki Esmark, saopštila je danas tenderska komisija.

Na tenderu za privatizaciju Železare stigle su tri ponude od kojih je validna samo ponuda Esmarka, kazao je predsednik tenderske komisije i izvršni direktor Železare Bojan Bojković koji je istakao da bi pregovori sa Esmarkom trebalo da budu završeni od 15. do 17. januara, kako bi kupoprodajni ugovor bio potpisan najkasnije 30. ili 31. januara.

– Komisija će uraditi analizu ponude i dati preporuku Vladi Srbije nakon čega će pozvati ponuđača da dođe na dalje pregovore – rekao je on na sednici komisije u Agenciji za privatizaciju.

Bojković je izrazio nadu da će se pregovori završiti uspešno jer jer Vlada Srbije, kako je istakao, propisala precizne uslove tendera i “malo toga je ostalo nedorečeno”.

– Imamo problem koji se odnosi na Evropsku komisiju (EK) i davanja njihove dozvole po Protokolu 5 u skopu pridruživanja Srbije EU. Na tome radi cela vlada naročitio premijer koji je to stavio u fokus – rekao je Bojković, ali nije iznosio detalje o uslovima koje traži EK, naglašavajući da će javnost o svemu biti blagovremeno obaveštena.

On je precizirao da su među ponudama dve koverte čiji pošiljaoci nisu poznati, navodeći da je jednu nakon zakonskog roka, poslao advokat Aleksa Aleksić, kao punomoćnik neimenovanog konzorcijuma stranih i domaćih firmi.

Druga koverta je, kako je dodao, stigla bez imena ponuđača, kao i da nije ispunila nijedan od tri uslova predviđena tenderom, a to je dostavljen dokaz da je podnet zahtev za otkup privatizacione dokumentacije, potpisan ugovor o poverljivosti i uplata 10.000 evra za otkup tenderske dokumentacije.

Bojković je naveo da je pisma o zainteresovanosti za dokapitalizaciju Železare poslalo 10 kompanija, dok je zahtev za otkup privatizacione dokumentacije poslalo šest kompanija.

Dodao je i da je iznos od 10.000 evra za otkup privatizacionu dokumentaciju uplatio i Imran Imrani iz Berlina kao fizičko lice, ali da ta uplata nije prihvaćena jer nije postojao neophodan zahtev za otkup te dokumentacije.

Otvaranju ponuda u Agenciji za privatizaciju prisustvovali su ministri za finansije i privredu Dušan Vujović i Željko Sertić, kao i predstavnici sindikata Železare.

Obaveza budućeg većinskog vlasnika Železare biće da do kraja 2016. godine pokrene proizvodnju u visokoj peći dva koja će raditi sa najmanje 50 odsto kapaciteta, a da istovremeno održava punu proizvodnju visoke peći jedan.

Vlada Srbije je vlasnik Železare od februara 2012. kada ju je za jedan dolar kupila od američkog Ju-Es stila (U.S. Steel) koji se povukao zbog gubitaka.

Nakon prodaje 80,01 odsto udela u Železari Vlada će ostati vlasnik preostalog kapitala.

Prvi tender za prodaju Železare, koja zapošljava oko 5.000 radnika, raspisan je aprila 2012. godine, a ruski Uralvagonzavod se jedini javio na poziv, ali nije dostavio obavezujuću ponudu.

Vrednost proizvodnje Železare Smederevo je oko 340 miliona evra, a s punim kapacitetom dostigla bi 1,5 milijardi evra.

Država Železari mesečno daje 8,5 do 10 miliona evra, ali to preduzeće bankama duguje 260 miliona evra, dobavljačima 120 miliona i za sirovine još 145 miliona evra.

Bušatlija: Nepoštovanje međunarodnih normi za tender

Saradnik Ekonomskog instituta Mahmud Bušatlija ocenio je danas da se u slučaju tendera za dokapitalizaciju Železare Smederevo, na koji je jedinu validnu ponudu dosavila američka kompanija Esmark, nisu poštovane međunarodne norme za takve procedure.

– Sama činjenica da se u postupku davanja ponuda za Železaru Smederevo znalo ko je ponudu dao ukazuje da se ne poštuju međunarodne norme za tendere – kazao je on agenciji Beta.

Kako je objasnio, “da bi tender bio uspešan morate da imate bar tri valjane ponude, a kad imate samo jednu za koju država tvrdi da je dobra bez ikakve provere, onda ne znam kako će se završiti taj proces i šta je benefit od te privatizacije”.

Bušatlija je rekao da je omogućeno da se spekuliše koja je ponuda dobra, a koja nije i podvukao da mu nije jasno kako je premijer Aleksandar Vučić mogao da zna da su samo tri ponude dobre, a ostale ne.