Evo šta smo očekivali a šta ćemo zaista dobiti od ‘Beograda na vodi’

Koordinator projekta "Beograd na vodi" Aleksandar Karlovčan najavio je da će master plan ovog projekta biti predstavljen javnosti za mesec dana.

U master plan i projektnu dokumentaciju javnost će, objasnio je Karlovčan, imati uvid za mesec dana, dodajući da već sada rade na beogradskoj Zadruzi, koja je prva zgrada koja je imala svoje hlađenje još 1905. i treba da pokaže šta smo bili nekad i sada.

Na panelu na temu “Projekti koji bi od Beograda mogli da naprave modernu evropsku metropolu”, on je kazao da je “Beograd na vodi” projekat koji će pokrenuti građevinsku industriju i istakao da je srpska operativa sposobna da realizuje ovakav projekat.

“Ovo je jedinstvena prilika da pokažemo da smo sposobni da otvorimo zemlju prema svetu”, kazao je Karlovčan i naglasio da je ovo najveći projekat u istoriji.

On je naveo da su investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prepoznali nadu i energiju da ovo može biti bolji svet i da Beograd može stvarno postati metropola ozbiljnih razmera.

Prema njegovim rečima, 2,5 odsto prostora namenjenog za “Beogard na vodi” ostavljen je za kulturu, a merodavne službe će precizirati da li će se tu nalaziti opera ili nešto drugo.

Izvršni direktor američke Privredne komore u Beogradu Maja Piščević najavila je da će ova institucija u drugoj polovini septembra napraviti regionalnu konferenciju pod nazivom “Nova Jugoistočna Evropa” (New SEE), koja će imati za cilj da ovaj region predstavi investitorima, a da bi Beograd trebalo da bude centar te platforme.

Ona je ukazala da treba ulagati u znanje, inovativnost i kreativnost i sprečiti dalji odliv mozgova, navodeći da se Srbija nalazi na 131. od 134 mesta liste indeksa konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma.

Srbija, prema njenim rečima, treba da vodi više računa i o investitorima koji se već nalaze u zemlji, jer su oni najbolji privredni ambasadori Srbije.

Direktor “Mikser hausa” Ivan Lalić smatra da država nije prepoznala značaj kreativne ekonomije i da se kultura u zemlji smatra kao rashodna stavka.

On je ukazao na primer Velike Britanije, odnosno Edinburga, koji kroz festivalsku ekonomiju, tokom 102 dana, prihoduje sa više od 200 miliona funti.

Lalić se založio za popularizaciju privatno-javnog partnerstva, o kome se priča godinama, a u praksi je daleko od implementacije.

Od “Beograda na vodi” i on očekuje velike koristi po grad i celu zemlju.