Ironija: Na hranu najviše troše siromašni

Stanovnici siromašnih zemalja izdvajaju znatno više sredstava iz kućnog budžeta za hranu nego građani bogatih država, pokazala je studija američkog sekretarijata za poljoprivrednu eknomiju na osnovu podataka iz 2012.

Prosečno mesečno izdvajanje Amerikanaca za hranu iznosi 6,6 odsto ukupnog kućnog budžeta, dok Pakistanci moraju za hranu da potroše 47,7 odsto budžeta, preneo je francuski magazin Slat.

U Evropi, takođe, statistički podaci pokazuju da je udeo potrošnje za hranu mnogo manji u bogatijim nego siromašnim zemljama.

Nemci izdvajaju za hranu 10,9 iz ukupnog kućnog budžeta, Britanci 9,1odsto, Francuzi 13,2, Italijani 14,2, Grci 16,5 odsto.

Navike u ishrani takođe utiču na količinu izdvojenog novca za kupovinu hrane koja se sprema kod kuće.

Amerikanac u proseku potroši 2.273 dolara godišnje na hranu pripremljenu kod kuće, Nemci 2.481 dolara, Francuzi 3.037 dolara, Norvežani 4.485 dolara.

Troškovi zavise od poreske politike države i subvencija u pogledu poljoprivrednih proizvoda, tako da postoje izuzeci od pravila, o čemu svedoči podatak da je udeo troskova u kućnom budžetu za hranu viši u Rusiji nego u Indiji.

Rusi izdvajaju 31,6 odsto kućnog budžeta za hranu a Indusi 25,2 odsto.
Jedno od najvećih izdvajanja za hranu proporcionalno mesečnim primanjima posle Pakistanaca imaju Kamerunci 45,9 odsto, Kenijci 44,8 odsto, Alžirci 43,2 odsto.
U studiji se navodi da su zemlje koje najviše troše za hranu upravo države čiji su stanovnici najosetljiviji u pogledu pothranjenosti.

Loša žetva ili iznenadna suša može lako da izazove glad mnogobrojnih Pakistanaca, dok prosečnom Amerikancu to nikako ne može da se dogodi, konstatuje se u tekstu.