Za proizvođače maline u Srbiji 2017. godina će biti nepovoljna kada je reč o ceni. Na to će uticati prošlogodišnja obilna proizvodnja tog voća u svetu i kod nas, ali i trenutna niža cena zamrznute maline zbog koje su hladnjače u Srbiji prepune.

 

Foto: Foter / swong95765 / photo on flickr 

Kada je reč o ceni, 2017. godina će biti nepovoljna za proizvođače malina u Srbiji. Veljko Jovanović iz Privredne komore Srbije (PKS) izjavio je da je cena smrznute maline trenutno niža od otkupne cene tog voća svežem stanju. Jovanović ističe da već neko vreme izvoz stagnira, dok u mnogim hladnjačama još nisu oslobođeni kapaciteti za ovogodišnju berbu.

Prema podacima Privredne komore Srbije, naša zemlja godišnje proizvede 80.000 do 110.000 tona maline koju prerađujemo ili izvozimo zamrznutu i zbog toga je Srbija najveći svetski proizvođač i izvoznik maline.

Zbog odnosa na tržištu važni su partnerski odnosi i planiranje prilikom zasada.

Sve više malinara u Vojvodini

Trenutno je kod nas pod malinom 15.000 ha. Novina je ta da osim tradicionalnog gajenja u zapadnoj Srbiji sve više zasada se podiže u Vojvodini, preciznije u Bačkoj i Sremu. Od izvoza maline država je lane zaradila 248 miliona evra, ali vlasnici hladnjačari nisu profitirali onoliko koliko su planirali.

Cena zamrznute maline niže od cene plaćane pri otkupu

Paun Petrović iz Poslovnog udruženja hladnjača žali se na to da su hladnjače i sada prepune. On objašnjava da je glavni problem to što se posle mnogo godina dogodilo da je sveže upakovan “roland” jeftiniji nego što je proizvođačima malina plaćena prilikom otkupa.

To nikako ne odgovara, pre svih vlasnicima hladnjača, koje su u ovom momentu pune, a hladnjačari imaju obaveze prema bankama i dobavljačima. Kako Petrović tvrdi, trenutni zastoj izvoza je pre svega posledica velike proizvodnje maline u svetu, ali i kod nas.

Veljko Jovanović je dodao i to da Privredna komora Srbije priprema Priručnik sa obavezujućim uputstvima za proizvođače maline u koji će sadržati precizna uputstva između ostalog i o tome kako treba voditi računa o higijeni ruku, transportu voća i zdravlju berača, a sve u cilju unapređenja kvaliteta i povećanja izvoza srpskog “crvenog zlata”.