NE MOGU DA PROPADNU: Ovo su poslovi u Srbiji koji SIGURNO DONOSE ZARADU!

Novac
Pixabay.com

Ovo su neki od poslova koji će u nestabilnoj ekonomiji kao što je naša uvek biti siguran izvor zarade.

 

Za pokretanje sopstvenog biznisa šansu treba tražiti u agraru, proizvodnji čarapa i papuča i pružanju usluga kao što su briga o starima i deci. To su delatnosti koje ne traže velika ulaganja, a uložena sredstva se brzo vraćaju, kažu stručnjaci.

Da je agrar biznis broj jedan, pokazuje tržište, jer cene hrane i kod nas i u svetu neprekidno rastu, a taj trend će se nastaviti.

Uvek nađu kupca

Prema podacima državne statističke službe, naša zemlja je treći proizvođač čarapa u svetu, sa 200 miliona dolara izvoza godišnje, ali od tog izvoza uglavnom profitiraju strane kompanije. Da je proizvodnja papuča profitabilan posao, govori i to što je nedavno kineska kompanija u Jagodini otvorili proizvodni pogon, iako za to niti je tražila, niti dobila subvencije od države.

– Nakon gašenja velikih jugoslovenskih proizvođača, proizvodnja čarapa postala je tekstilna biznis-niša, a za pokretanje ovog posla nije vam čak potreban ni poslovni prostor, već možete raditi i od kuće. Početna ulaganja nisu velika, a uložena sredstva se brzo vraćaju – kaže u izjavi za Kurir ekonomista Momir Brklja. On ukazuje da su svi argumenti kad je preduzetništvo u pitanju na strani agrobiznisa, proizvodnje i usluga.

– Većina misli da je najveća prepreka u pokretanju biznisa nedostatak novca, ali kada je reč o poljoprivredi, za uzgajanje ruža potrebna su početna ulaganja od 3.500 evra, dok je za heljdu potrebno svega 1.000 evra – objašnjava Brklja.

On dodaje da zbog promenjenih navika ljudi, poslovnu šansu danas treba tražiti i u proizvodnji zimnice, jer se sada retko koja domaćica time bavi, kao i u otvaranju kioska sa svežim salatama umesto roštilja, jer se sve više ljudi zdravo hrani.

Platežni klijenti.

– Šansa da uspete kao frizer daleko je manja nego da se, recimo, registrujete kao agencija za pomoć starima ili deci, jer su to dve kategorije na kojima oni koji su sada platežno sposobni najmanje štede – kaže Brklja.