NEKADA SMO PROIZVODILI, a danas uvozimo desetine hiljada tona pasulja, krompira, paradajza

Povrće
Pixabay.com

Prema podacima Privredne komore, Srbija je prošle godine, između ostalog, uvezla 15.000 tona pasulja, 25.000 tona paradajza, 30.000 tona krompira, kao i više od 6.000 tona krastavaca…

 

Rano povrće, mladi krompir, paradajz, krastavci, stižu gotovo sa svih kontinenata, uvozno smo zavisni i od onoga čega bismo mogli da imamo napretek, pišu Novosti.

Godišnje za povrće, koje možemo sami da gajimo „damo“ više desetina miliona dolara. Samo za pasulj u toku 2015. platili smo 11 miliona dolara, na krompir je „otišlo“ još devet, na paradajz 15,5 a krastavce 3,8 miliona dolara…

Ukupan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2015. godini iznosio je 1,4 milijarde dolara, dok je izvoz iznosio oko 2,8 milijardi dolara, kaže za Novosti Nenad Budimović, sekretar Udruženje za poljoprivredu, prehrambenu industriju.

Najzastupljeniji u uvozu su, dodaje Budimović, slatkiši, konditorski proizvodi za koje smo izbrojali čak 171 milion dolara, za sokove i džemove – 66,8 miliona dolara, dok je za mineralne vode i bezalkoholna pića plaćeno oko 35 miliona.

Trgovci ističu da ponuda povrća i voća zavisi prvenstveno od sezone i od mogućnosti da se ta roba nabavi na domaćem tržištu. Mladi krompir stiže nam iz Grčke, crni luk iz Holandije, beli iz Kine, krastavac iz Makedonije, pasulj iz Kirgistana…

Stručnjaci upozoravaju da je naš problem to što imamo četiri puta manji obim proizvodnje od potrebnog, koji je u znatnoj meri opao tokom privatizacija u poslednje dve decenije.

Savetnik za agroekonomiju Ekonomskog instituta u Beogradu Miladin Ševarlić kaže za Novosti da je više razloga za povećan uvoz povrća i voća, a najpre naša nedovoljna proizvodnja ranog povrća po cenama koje nisu konkurentne u odnosu na robu i cene, recimo iz Turske.

Drugo, razlike u nivou subvencija koje dobijaju poljoprivrednici u Srbiji, a koje su najniže u Evropi. Zatim, kolateralna šteta zbog ekonomskih sankcija SAD i EU s jedne, i Rusije s druge strane, što se odrazilo na povećan uvoz visokosubvencionisane proizvodnje iz EU i Turske na naše potpuno liberalizovano tržište.

Trgovci kažu da domaća proizvodnja često ne zadovoljava potražnju, pa zato prodaju uvozni zeleniš. Struktura ponude uvoznog voća i povrća, kažu, zavisi od godišnjeg doba. Uvozi se u periodu kada te robe nema na domaćem tržištu.