Nezaposleni će ‘profitirati’ od poplava?

Deo rešenja za saniranje katastrofalnih posledica poplava mogli bi da budu javni radovi i radne akcije. Oni bi podsećali na akcije koje su postojale Titovo vreme, tokom godina koje su usledile nakon Drugog svetskog rata, sa jednom značajnom razlikom - bile bi plaćene.

Prva je ovakvo rešenje spomenula guvernerka Narodne banke Jorgovanka Tabaković. Ona je rekla da je ovaj oblik angažovanja nezaposlenih ne zahteva volontiranje već mogućnost da se za taj posao obezbede radni staž i penziono osiguranje.

– Ako se ljudima da radni staž, zdravstveno, socijalno, akcijama se mogu izgraditi naselja, putevi i pruge – rekla je Jorgovanka Tabaković za Blic.

Ukazujući da je prvi posao države nakon nesreće da obnovi infrastrukturu, a da je radna akcija, kao vid angažovanja, sintagma prihvatljiva kao sećanje na raniji entuzijazam u obnovi i izgradnji zemlje, Tabaković kaže da bi građani sada isto tako mogli da se organizuju.

– Bilo bi dobro da napravimo nešto između radnih akcija i javnih radova – rekla je guvernerka.

 

U Hrvatskoj već pokrenuli inicijativu

Hrvatski zavod za zapošljavanje obavestio je nezaposlene da se prijave za javne radove,

nudeći platu od 460 evra bruto, a radnici se traže na preiod od šest meseci.

 

Ova mogućnost otvara dva pitanja: Da li naš budžet može da izdrži ovakvu organizaciju, i da li će troškovi biti pokriveni donacijama za obnovu od poplava?

 

Ovaj, delom plaćen angažman budi asocijacije na Ruzveltv ‘Nju dil’ iz tridesetih godina prošlog veka, piše Politika. Naime, zbog ekonomske krize koja je tada vladala i velikog broja nezaposlenih administracija predsednika Ruzvelta donela je niz mera koje su, između ostalog, podrazumevale i plaćene javne radove.