Nove mere štednje: Ili manje plate ili štampamo novac

Vlada mora da smanji plate u javnom sektoru, jer bismo u suprotnom došli u situaciju da se zadužujemo i prodajemo imovinu, kaže Veroljub Arsić. To nas na kraju vodi do toga da ne bismo ni imali za plate, osim ako država ne štampa pare, što je najgore rešenje.

Smanjivanje plata za 10 odsto, podvlači on u izjavi za Tanjug, ne bi trebalo da se odnosi na građane sa najnižim primanjima.

– Očekujem da će vlada po tom pitanju imati izbalansiran stav, tako da najugroženiji ne dođu pod udar ovog zakona, već samo oni sa većim platama – ističe Arsić, inače poslanik Srpske napredne stranke.

Ovako teške odluke se, smatra on, ne zasnivaju samo na političkoj volji, već na „zdravoj proceni” kakva je korist od toga a kakva šteta.

– Mi bismo mogli od toga da odustanemo i da se zadužimo još godinu ili dve, da prodamo movinu koju imamo… Ali, doći ćemo u situaciju da nakon toga nećemo moći da isplaćujemo plate ni vojsci, ni policiji, ni prosveti, osim da štampamo pare, što ne bih želeo ponovo da vidim – poručio je Arsić.

Prema njegovim rečima, štampanje novca bi dovelo do hiperinflacije, što bi Srbiju vratilo 25 godina unazad.

– Plan mera će biti izbalansiran tako da, ipak, bude malo drugačiji od onoga što od nas traži MMF. Ako bismo primenili baš to što oni traže, to bi nas odvuklo u recesiju i dalji pad privredne aktivnosti – tvrdi sagovornik Tanjuga.

Arsić je ocenio da bi, uz najavljene mere, u 2014. godini mogao da se ostvari rast bruto domaćeg proizvoda između jedan i 1,5 odsto, ali će uštede biti manje od planiranih. Upitan da li je moguća ušteda od 400 miliona evra koja bi zadržala deficit budžeta na 7,1 odsto, on ocenjuje da ove godine možemo da uštedimo samo polovinu.

– Već je prošlo skora pola godine, pa očekujemo da do kraja 2014. ostvarimo uštede od oko 200 miliona evra. U 2015. bi uštede svakako bile veće – navodi on.

Balansiranim merama, delom štednjom, a delom podsticajima, Srbija bi, po njegovom mišljenju, sledeće godine mogla da ostvari rast BDP-a od tri odsto ili više.

Predsednik odbora za finansije je naveo da se očekuje da se smanjenjem javne potrošnje obezbede sredstva za otplatu kredita koji dospevaju na naplatu u narednih nekoliko godina. S druge strane, kaže on, država će kroz rebalans budžeta, koji se očekuje krajem juna ili početkom jula, opredeliti novac za podsticaje malim i srednjim preduzećima koja se bave proizvodnjom, posebno izvoznicima.

Na pitanje da li će se ići u prodaju državne imovine, on odgovara da je to stav MMF-a, ali se još ne zna kakva će biti strategija vlade.

– Na žalost, mnogo smo vremena izgubili, i sad kad bismo i prodali imovinu, nemamo projekte kako bi da država uložila novac u nešto što bi otvorilo nova radna mesta – kaže Arsić.

Komentarišući najavljenu prodaju javnih preduzeća poput Telekoma, on ističe da je vrednost domaćeg operatera danas veća nego 2011. kada je vlada pokušala da ga proda, ali je najveći problem šta uraditi s tim novcem.

– Prethodne vlade se nisu bavile razvojnim programima i ta sredstva, ukoliko bi u ovom trenutku došlo do prodaje, bila bi usmerena u javnu potrošnju. To bismo onda mogli da trošimo godinu dve, ali šta onda? Na duži period, rešenje je samo smanjenje nezaposlenosti i rast BDP-a – mišljenja je Arsić.

I Mobtel je, podseća on, prodat za 1,3 milijarde evra, a taj novac, kako kaže, više ne postoji potrošen je. S druge strane, prema njegovim rečima, Elektroprivreda Srbije (EPS) je u ozbiljnom restrukturiranju.

– Prvo ćemo neko vreme videti kako izgleda kada i drugi mogu da prodaju struju, umesto da EPS ima monopol. To je prvi korak. Tek na osnovu prvog koraka će se kasnije opredeliti strategija za to preduzeće – zaključio je Arsić.