Knežević je kazao da će poljoprivrednicima na tim područjima biti preporučeno da seju žitarice, pre svega kukuruz sa kraćim periodom vegetacije ili neke trave, ali ne i povrće, jer ima veću apsorbciju eventualno zaostalih štetnih matetrija.
U Srbiji je poplavljeno oko 90.000 hektara obradivog zemljišta, od čega će na polovini moći da se uradi presejavanje ili nova setva, pokazuju preliminarni podaci Ministarstva poljoprivrede, izjavio je danas direktor Uprave za zemljište Zoran Knežević.
– Do sada je sa poplavljenih područja uzeto 454 uzorka zemljišta za analizu i, ako se pokaže da je zemljište bezbedno, poljoprivrednim proizvođačima će biti preporučeno koje kulture da seju kako ove godine ne bi imali potpuni gubitak – kazao je Knežević na sednici
Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije.
On je precizirao da će ponovna setva, ako analize pokažu da je zemljište bezbedno za upotrebu, mogla da se obavi za 10 do 15 dana.
– Mi očekujemo da u prvoj fazi analiza poplavljenog područja bude malo zemljišta koje neće biti sposobno za ponovnu poljoprivrednu proizvođu – rekao je Knežević, preciziravši da se radi o područjima u kojima je poplavni talas prošao bez zadržavanja i napomenuo da će troškove analize snositi država, ali i donatori.
Knežević je kazao da će poljoprivrednicima na tim područjima biti preporučeno da seju žitarice, pre svega kukuruz sa kraćim periodom vegetacije ili neke trave, ali ne i povrće, jer ima veću apsorbciju eventualno zaostalih štetnih matetrija.
Prema njegovim rečima, poljoprivrednici koji su imali štetu od poplava dobiće i određeni reporomaterijal.
Kako je istakao, u drugoj fazi analiza, od sredine juna će se uzorkovati zemljište na poplavljenom području gde se voda zadržala u dužem vremenskom periodu i gde postoje registrovani zagađivači ili su reke iz dugih zemalja mogle da donesu štetne materije.
– Očekujemo da bi ta analiza trebalo da se završi do kraja oktobra kako bi jesenja setva mogla da počne na vreme –kazao je Knežević.
On je naveo da će se u drugoj fazi raditi analize nekoliko hiljada uzoraka i istakao da će te analize biti skuplje, jer se radi o analizama i poljoprivrednog zemljišta i mulja i vode za navodnjavanje, zbog čega će biti potrebna međunarodna pomoć.
– To će se raditi kako bi bili apsolitno sigurni da poljoprivredni proizvđači i potrošači proizvode i jedu zdravstveno bezbednu hranu – rekao je Knežević.
Direktor Uprave za zemljište je naglasio da će najskuplja biti remedijacija zemljišta koje je potpuno erodirano nakon poplava, dodavši da će se do jeseni napraviti programi i projekti za to.
On očekuje da se deo međunarodne pomoći nameni i za remedijaciju zemljišta.
Prema prvim procenama, najveću eroziju poljoprivrednog zemljišta pretrpeli su Krupanj i Mali Zvornik, ali se analize još rade, kako bi se utvrdilo kolika je površina u pitanju.
– Uprava za zamljište će i sa 17 lokalnih samouprava zaključiti i ugovore o sanaciji seoskih puteva u vrednosti od 158 miliona dinara koji će se obezbediti iz agrarnog budžeta – kazao je Knežević.
Knežević je dodao da se radi i na merama koje će se preduzeti na otklanjanju šteta na poplavljenom poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, a najviše ga je bilo u Šapcu, Sremskoj Mitrovici i Šidu.
