PRILIKA ZA POSAO: Nemačka HITNO traži radnike, potrebno 85.000 ljudi!

Inženjer
Pixabay.com

Vladina inicijativa za snažnijom digitalizacijom nemačke industrije dovela je do ogromne potražnje za inženjerima koju tamošnji fakulteti ne mogu da zadovolje.

 

Pre tri godine vlada u Berlinu lansirala je inicijativu Industrie 4.0 kojoj je cilj digitalizacija proizvodnih procesa u mašinogradnji, kičmi nemačke industrije, ali i ekonomije u širem smislu.

Inicijativa je imala još jedan cilj, a to je smanjivanje zavisnosti od američke tehnologije. Kako sada stvari stoje, Industrie 4.0 ima uspeha. Prema podacima “Boston Consulting Groupa”, 64 odsto nemačkih preduzeća iz sektora mašinogradnje u sledeće dve godine digitalizovaće svoju proizvodnju, nasuprot 36 odsto američkih konkurenata.

Tako nekadašnji divovi metaloprerađivačke industrije, poput Roberta Boša, sve više postaju tehnološke kompanije. Konkretno, samo Boš zapošljava preko 15.000 inženjera za razvoj softvera.

“Nemačke kompanije vrlo brzo uvode inovacije u proizvodne pogone”, ističe za jedan naučnik u istraživačkoj organizaciji Fraunhofer.

Međutim, digitalizacija proizvodnje tek je prvi korak. Preduzećima će kasnije biti potrebna cela vojska stručnjaka da digitalizuju i proizvode. Sve to traži stručnjake, a njih jednostavno nema dovoljno.

Federacija inženjera procenjuje kako će nemačkim kompanijama ove godine biti potrebno 85.200 inženjera, a naći će ih samo 73.500.

Međutim, u sledećih deset godina potražnja za tim profilom stručnjaka biće čak tri puta veća od ponude.

Potražnja za inženjerima ne treba da čudi ako se zna da je Nemačka treći svetski proizvođač mašina i industrijske opreme, odmah posle Kine i SAD-a.

Sektor mašinogradnje broji 3.200 kompanija, većinom u porodičnom vlasništvu koje zapošljavaju oko milion radnika. Drugim rečima, mašinogradnja je najveći poslodavac od svih ostalih industrijskih sektora.

Međutim, nemački fakulteti još od ujedinjenja 1990. ne “izbacuju” dovoljno inženjera. A za to postoji razlog, ističe Oliver Kopel, ekonomista u Institutu za ekonomska istraživanja iz Kölna.

“Spori ekonomski rast od 1995. do 2002. obeshrabrivao je studente da upisuju inženjerske programe”, kaže Kopel.

Tokom tog perioda broj diplomanata tehničkih zvanja pao je sa 50.000 godišnje na 30.000. Posledice su vidljive danas nakon decenija ekonomske ekspanzije.

Od 1,7 miliona inženjera koji rade u Nemačkoj, 37 odsto je starije od 50 godina. Više od 600.000 će otići u penziju tokom sledećih deset godina, čime će nestašica stručnjaka postati još gora.

U rešavanju tog problema velike kompanije su u prednosti pred manjim kompanijama jer imaju veću privlačnu snagu zbog svog ugleda i finansijske snage.

Zbog rasprostranjenosti poslovanja, velike kompanije mogu sebi da dopuste i zapošljavanje stranih stručnjaka.

“Ne oslanjamo se samo na jedan bazen radne snage”, kaže Gordon Riske, izvršni direktor proizvođača viljuškara i dizalica Kion koji posluje i u SAD-u, Aziji i Južnoj Americi.

Za nas ne bi imalo smisla da zapošljavamo samo nemačke inženjere“, dodao je Riske.