Prvo spasavanje života, procene o šteti kasnije, ali neophodne donacije

Ministar finansija Lazar Krstić rekao je da je još rano govoriti o proceni štete od poplava, kao i da novčana pomoć pristiže svaki dan.

Prikupljamo podatke, ali preuranjeno je govoriti o proceni štete dok pokušavamo da spasimo živote, rekao je Krstić, gostujući na TV B92.

On je podsetio da opasnost od poplava još nije prošla, kao i da se u nekim gradovima tek očekuje vrh poplavnog talasa.

– Moramo da sačekamo i da se fokusiramo na najvažnije, a to je spasavananje života i obezbeđivanje hitne pomoći za ljude koji su evakuisani – rekao je Krstić.

Ministar finansija je objasnio da postoji nekoliko izvori pomoći i nekoliko smerova putem kojih se ta pomoć usmerava. Ministarstvo finansija je odgovno za račune Vlade Srbije na koje se uplaćuju sredstva za pomoć, a o njihovoj raspodeli će odlučivati Komisija za naknadu štete koja će opredeljivati ta sredstva.

– Do zatvaranja platnog prometa danas 451 miliona dinara uplaćeno je na dinarski, i više od 1,5 milion evra na devizni račun. Mi smo ostvorili i Pejpal nalog kako bi ljudi iz inostranstva mogli da uplate pomoć. U prvih 24 sata skupili smo 86.000 evra, preko 1.500 uplata. To je kanal koji omogućava ljudima koji imaju možda i najveću platežnu moć, da se uključe u pružanje pomoći – rekao je Krstić, objasnivši da se sve instrukcije za uplatu pomoći putem Pejpala nalaze na sajtu tog servisa, ali i na sajtu Ministarstva finansija.

Krstić je podsetio i da je u republičkom budžetu opredeljeno 1,7 milijardi dinara za vanredne situacije.

On je objasnio i da će se, kada se voda bude sklonila, prvo ugrubo prekalkulisati potrebe, kako bi to bilo preneto potencijalnim donatorima. Krstić kaže da je svaka donacija potrebna, ali da će nešto svakako biti sanirano kroz projekte obnove infrastrukture i druge ozbiljnije projekte. Krstić je rekao i da Srbija računa na sredstva iz Fond solidarnosta EU.

– To treba da znamo, da se ovo desilo ranije ne bismo imali tu mogućnost, ali sada smo kandidati za članstvo u EU, a i šteta, nažalost, prelazi taj limit od 0,64 odsto BDP-a – objasnio je on, dodajući da SRbija očekuje i velike količine novca od drugih stranih partnera.

Krstić je podsetio i da će prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić u utorak posetiti Brisel, kao i da u Beograd narednih dana dolazi predsednik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) s kojim će se razgovarati i o saniranju štete od poplava. Ministar je rekao i da je naša zemlja u kontaktu sa svim međunarodnim finansijkim organizacijama, uključujući Svetsku banku, a pomenuo je i mogućnost da se neka ranije odobrena sredstva, preusmetriti na sanaciju štete od poplava.

Krstić kaže i da je danas organizovan sastanak sa premijerom Aleksandrom Vučićem, gde je bilo reči o tome kako će biti organizovana raspodela pomoći.

– Treba par dana da se to operacionalizuje, i treba sve da se učuni vrlo transparentnim, da se zna i pre, i posle koliko je novca potrošeno. Da to učinomo jednostavnim, protivno tome što imamo komplikovane procedure – reka je on, poručivši da Uprava carina mora da omogući da humanitanra pomoć stiže brzo. Ministar je podsetio i da Srbija ima Zakon o donacijama i humanitarnoj pomoći, po kojem je humanitarna pomoć iz inostranstva oslobođena plaćanja carine.

Krstić je rekao da je trenutno prioritetno da se zbrinu ljudi koji su evakusiani i bili ugroženi, a da se onda vidi šta je sve potrebno.

– Svakako da će deo sredstava biti opredeljen kako bismo vratili stanje na prethodno. U poslednjih četiri, pet dana mi se ne bavimo bilo čim drugim, već pokušavamo da spasimo što više života. Proći će sve to kroz svoje faze. Ima tri fatze. Sada se fokusiramo na najosnovniji strvari, paralelno ide procena štete. Mi smo katastrofalno pogođeni, ali i Bosna i Hercegovina, Republika Srpska i Hrvatska. Već u sredu ću razgovarati sa ministrom finansija RS o tome koje još dodatne mehanizme možemo da iskoristimo. Tek nakon te faze kreće obnova i vraćanje na pređašnje strane – objasnio je Krstić.

Cela situacija, prema rečima Krstića, pokazuje koliko je nama potrebno dugoročno planiranje, da ostavimo dovoljno novca upravo za ovakve stvare.

– Da biste mogli to da uradite morate da oslobodite ta sredstva i o tome ćemo narednih dana da razgovaramo – najavio je Krstić.