Radovi u bašti u martu mesecu

Proleće je na pomolu i počinje još jedna baštenska sezona. Kada sneg krene da se topi, zemljište će biti veoma vlažno, pa će se lepiti za obuću i alat. Neka okopavanje i priprema za sadnju na većim površinama sačeka drugu polovinu meseca.

Početkom meseca, ukoliko to vremenski uslovi dozvoljavaju, treba proveriti stanje biljaka u bašti, odnosno da li ima znakova koji upozoravaju na pojavu biljnih vaši ili nekih drugih štetočina. U slučaju da su prisutni, prvo treba pokušati mehaničko uklanjanje. Ako ih je mnogo, ili ako je površina koju su zahvatile velika ili nepristupačna, moraju se primeniti pesticidi.

Prilikom primene treba se dosledno držati uputstva proizvođača, a prskanje obavljati po suvom vremenu, bez vetra. Poželjno bi bilo da dan ili dva nakon prskanja da ne pada kiša.

 

Ovo je idealan period za zasnivanje rasada sezonskog povrća. U poljoprivrednim apotekama mogu se pronaći semena većine povrtlarskih kultura. Potrebno je pripremiti sandučiće sa mešavinom zemlje i peska, rasporediti seme i blago ga sabiti u zemlju. Sitnija semena mogu se rasporediti pomoću fišeka, a krupnija pojedinačno. Zaliti i ostaviti na osunčanom i toplom mestu do isklijavanja. Poželjno je sanduče pokriti i nekim staklenim ili plastičnim zvonom, ili čak providnom folijom ili celofanom, kako bi se obezbedila što veća vlažnost, radi boljeg klijanja.

U ovom slučaju potrebno je i često provetravanje, jer ovakvi uslovi pogoduju i patogenim organizmima. Kada seme proklija i pojavi se veći broj klijanaca, potrebno ih je rasaditi. To je najbolje učiniti u pojedinačne saksije sa istim zemljišnim supstratom, mešavinom zemlje i peska. Sledeća etapa je sadnja na konačno odredište u Vašoj bašti. Pri izboru mesta za leje sa povrćem, obratite pažnju na zahteve svake pojedinačne vrste za suncem, jer će plodovi biti veći i ukusniji ukoliko im obezbedite ono što im je potrebno.

Tokom marta može se obaviti i prva prihrana Vašeg travnjaka, žbunova i živih ograda. Za ovo možete koristiti NPK mineralno đubrivo, odgovarajuće sporootapajuće Scotts đubrivo ili organska đubriva kao što je pregoreli stajnjak, kompost i slični. Tokom rasprostiranja granula mineralnog đubriva obavezno koristite gumene rukavice i zaštitnu masku, a granulice raspoređujte na zemljište desetak centimetara dalje od stabla biljke. Ova razdaljina je neophodna, jer u direktnom kontaktu sa stablom, odnosno korom, mogu da izazovu oštećenja, koja nekad prouzrokuju ozbiljne posledice na biljkama. Dakle, ne razbacujte đubrivo sa visine oko žive ograde i žbunova, već ga laganim pokretima rasporedite po površini zemljišta.

 

Sada bi se trebalo latiti i makaza za orezivanje. Orezuju se voćke, žbunovi koji cvetaju tokom leta, suve grane hortenzija, ruže, kao i nadzemni delovi perena, koji su izumrli tokom zime. Žive ograde u ovom periodu mogu se strukturno korigovati. Ako je previše gust sklop grana u središnjem delu žive ograde, može se prorediti. Pažljivo ukloniti grane koje su višak, a koje su orijentisane ka unutrašnjosti, kao i suve i oštećene grane.

Priprema zemljišta za sadnju se može izvesti ašovom ili motikom u zavisnosti od tipa zemljišta i njegove zbijenosti, a ako je površina veća frezom:

– ako je zemljište dobre strukture, preko njega treba rasporedi tanak sloj pregorelog stajnjaka, pa onda prekopati ili ga nakon okopavanja obogatiti mineralnim đubrivom
– ako je zemljište peskovito i rastresito, najbolje bi bilo da se preko njega rasporedi sloj humusa, treseta ili pregorelog stajnjaka, pa onda da se prekopa, jer će se na taj način popraviti i fizička struktura i obogatiti mineralnim sastojcima
– ako je zemljište zbijeno i glinovito, onda pored organskog đubriva treba dodati i određenu količinu peska
– ako je zemljište sa krupnijim komadima kamena, kakvo se često sreće u planinskim predelima, treba ga takođe obogatiti po mogućstvu organskim đubrivom-pregorelim stajnjakom ili tresetom, suviše velike komade kamena izvaditi i dodati još humusa, ako je dubina zemljišta mala u odnosu na zahteve biljaka