Samo u Srbiji: Penzioneri plaćaju veći porez od bogatih?

Da li je dodatno oporezivanje najimućnijih bolje rešenje za državnu kasu od smanjenja penzija? Oko 1,7 miliona građana dobija čekove PIO fonda, dok je onih kojima se preliva „samo“ nekoliko desetina hiljada.

Svako povećanje poreza i smanjenje plata najjače oseti sirotinja. A, nažalost, ne postoje takvi nameti koji bi u državnu kasu bilo koje zemlje omogućili slivanje više novca ako bi se, umesto smanjivanja penzija i plata u javnom sektoru, „udarilo” po džepovima bogatih.

Razlog je, bar za Srbiju, jednostavan – penzionera ima oko 1,7 miliona, zaposlenih u državnom sektoru oko 450.000, dok je broj bogatih ljudi svega nekoliko desetina hiljada.

– Ni u jednoj zamlji u svetu porez i na imovinu i porezi na luksuznu robu ne donose znatan procenat budžetskih prihoda. Najznačajniji poreski prihodi u svetu, Evropi, pa i u Srbiji su porezi na potrošnju: PDV i akcize, zatim doprinosi za socijalno osiguranje i porezi na dohodak – kaže za „Novosti” Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

On ističe da u Srbiji već sada postoji nekoliko poreza čiji je cilj da se progresivno oporezuje luksuzna imovina, kao što su porezi na nekretnine velike vrednosti, automobile, jahte, čamce, oružje.

– Porezi na nekretnine u Srbije su visoki, a poreska stopa je progresivna, tako da najviša iznosi dva odsto od vrednosti nekretnina, što je među najvišim stopama u svetu – ističe Arsić.

Automobili su takođe oporezovani visokim progresivnim stopama ali je, kako smatra profesor Arsić, u njihovom slučaju poreska osnovica neadekvatno određena: osnovicu, umesto vrednosti čini kubikaža motora.

– Porezi na čamce su visoki, godišnji porez često iznosi nekoliko desetina procenata od vrednosti čamca. Slično je i sa oružjem i jahtama – navodi Arsić, napominjući da u Srbiji nema nijedne registrovane jahte.

Tokom prethodne decenije bilo je pokušaja da se uvede dodatni porez na luksuznu garderobu, nakit, ali nije bilo velikog uspeha u njegovoj naplati – ovakve poreze nisu uspevale da naplate ni mnogo uređenije zemlje, poput SAD.

Računica, iz ugla državnog budžeta, nažalost, na strani je onog siromašnijeg dela. Što ne znači da bogati ne treba da se oporezuju, već samo da od njih može da se „uzme” u zbiru znatno manje novca.

– Smanjenjem plata i penzija, u zavisnosti od toga kako bi se ono realizovalo, dobile bi se uštede od 450-600 miliona evra na nivou godine. S obzirom na to da je imovina bogatih već sada visoko oporezovana, dodatni prihodi eventualno se mogu naći u povećanju obuhvata i poreskih stopa u oporezivanju dohodaka: zarada, dividendi… Sada oko 20.000 ljudi, koji ostvaruju trostruko veću zaradu od proseka plaća godišnji porez, a država po tom osnovu dobija oko četiri milijarde dinara. Ako bi se broj onih koji plaćaju ovaj porez, kao i poreska stopa, duplirali (povećanje sa 10 i 15 na 20 i 30 odsto) država bi ostvarila dodatne prihode od oko 10-12 milijardi dinara, odnosno od oko 100 miliona evra – navodi Arsić.

Prethodna hipotetička računica pokazuje da bi se čak i u slučaju ekstremnog povećanja poreske stope i obuhvata ostvarili dodatni prihodi koji iznose tek petinu ušteda koje bi se mogle ostvariti smanjenjem plata i penzija. A razlog je već pomenuti – manji broj bogataša u odnosu na penzionere i zaposlene u državnoj administraciji.

Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, ističe da je najlakše napuniti budžet smanjenjem plata i penzija, kao i poskupljenjem struje i gasa.

– Ne može neko džipom vrednim 80.000 evra da dovozi dete u vrtić, a da istovremeno plaća subvencionisani račun za tu uslugu, jer se vodi kao nezaposlen. Treba uvesti socijalne karte. Postoji bezbroj načina da se zavede više reda i to ne samo u oblasti socijalnih davanja. Ja ne mogu da podržim smanjenje penzija i apsolutni sam protivnik smanjenja plata u javnom sektoru, da sada jedna medicinska sestra, na primer, sa 20 godina staža i svim uračunatim dnevnim i noćnim dežurstvima ima jedva 33.000 dinara, i treba da očekuje još manju platu – ističe ona.

Postavlja se pitanje da li je uopšte moguće prebrojati bogate u Srbiji? Zvanični podaci pokazuju da tek nešto više od 19.000 ljudi uredno plaća godišnji porez na dohodak, pošto imaju prihode trostruko veće od proseka.

– Moguće je povećati broj ljudi koji plaćaju godišnji porez, ali nikada neće biti oporezovani svi koji ostvaruju dohodak iznad zakonske granice. Relativno lako se može uvesti red u oporezivanje sportista, estradnih umetnika, advokata, ali će biti teško oporezovati dohotke velikog broja vlasnika radnji i malih i srednjih preduzeća koji nalaze načina da izvuku novac iz firmi u njihovom vlasništvu. Učestalije kontrole i pooštravanje kazni su ključni da se suzbije siva ekonomija u segmentu dohodaka – ukazuje profesor Arsić.

Neprijavljene nekretnine

Prema procenama, vlasnici svake pete nekretnine u našoj zemlji ne plaćaju porez na imovinu. Po popisu, u Srbiji ima 3,2 miliona stambenih jedinica, što znači da oko 640.000 ljudi ne plaća ovaj porez, pa je jedno od ključnih pitanja kako dodatno oporezovati bogate, kada ni postojeći vlasnici ne plaćaju porez?

– U slučaju nekretnina na koje se ne plaća porez veći deo njih se nalazi u prigradskim naseljima, selima i vikend-naseljima. Najveći procenat te imovine je male vrednosti, a verovatno je, u slučaju imovine na selima, znatan procenat imovine napušten. Vrednije nekretnine su skoro sve oporezovane, ali postoje mnogobrojni slučajevi gde je vrednost nekretnina potcenjena, pa je time i porez mali. Očekuje se da će ove godine lokalne zajednice znatno povećati vrednost poreske osnovice – objašnjava Arsić.