Sjaj i beda života u Srbiji: One namirnice možete samo da sanjate ako PRIMATE MINIMALAC

Korpa Supermarket Radnja
Foter/ Håkan Dahlström / photo on flickr

Za sada minimalna zarada pokriva oko 60 odsto minimalne potrošačke korpe jer je, recimo u maju, za nju trebalo oko 35.000 dinara.

 

Minimalna zarada u Srbiji sada se kreće oko 21.000 dinara jer je minimalna cena rada 121 dinar po radnom satu.

Da li će minimalac biti povećan trebalo bi da bude poznato polovinom septembra jer je to zakonski rok kad se određuje minimalna cena rada. Iako se za sada ne zna precizno koliko će iznositi zahtev za povećanje minimalca, sindikati se već duže zalažu za to da se minimalna cena rada po satu poveća na oko 140 dinara. To bi minimalac uvećalo oko 3.000 dinara i on bi iznosio oko 23.000 dinara, pošto njegova visina zavisi od broja radnih sati u mesecu.

Paprena trpeza

Od ovog meseca i tako male porcije mesa dodatno će biti smanjene jer je svinjsko meso značajno poskupelo. Tako je u maju za kupovnu svinjskog mesa trebalo oko 680 dinara, a sada više od 930, što značajno poskupljuje trpezu, ma kako da je skromna. Posebno što je, zbog poskupljenja svinjskog mesa, i cena pilećeg otišla naviše.

Za sada minimalna zarada pokriva oko 60 odsto minimalne potrošačke korpe jer je, recimo u maju, za nju trebalo oko 35.000 dinara, pa je potpuno jasno da je onima koji zarađuju minimalac nedostižno mnogo toga.

Statistika kaže da je u maju prosečna potrošačka korpa iznosila oko 67.000 dinara, što znači da za pokrivanje troškova te potrošačke korpe neophodno i više od tri minimalane zarade. Zato nije potrebno biti veliki ekonomski stručnjak da bi bilo jasno da se s minimalanom zaradom veoma teško može prebroditi mesec, a čak ni s eventualnim povećanjem minimalca (iako za one koji ga zarađuju znači mnogo), to neće značajno popraviti njihov mesečni budžet.

Naime, kada se novac koji zarade oni koji mesec dana rade za minimalac preraspodeli na troškove, porodica u kojoj dve osobe rade svakog meseca raspolaže s oko 40.000 dinara. Taj iznos varira jer u mesecima s najviše dana, odnosno radnih sati, minimalac iznosi oko 22.500 dinara, a s najmanjom brojem radnih sati ta zarada jedva da prelazi 20.000. Tim novcem treba platiti sve troškove života, prehraniti se, obući, kupiti odeću, obuću, spremiti dete za školu, kupiti karte za prevoz…

Troškovi minimalne potrošačke korpe su različiti, a najveći deo odlazi na kupovnu hrane i bezalkoholnih pića – oko 45 odsto, a slede komunalni troškovi (stanovanje, struja, gas…) koji zahvataju oko 20 odsto raspoloživog novca. Preostalih oko 35 odsto novca troši se na sve ostalo što je porodici tokom meseca potrebno – odeća, obuća, zdravstvo, obrazovanje, komunikacije… a to zapravo znači da se za te potrebe mesečno može izdvojiti oko 13.000 dinara. Dakle, za knjige, čarape, patike, bioskop, cigarete, telefon…

Kada se dodatno raščlane troškovi, vidi se da u minimalnu potrošačku korpu mesečno staje malo toga jer se, recimo, u nju mesečno može spustiti nešto malo više od pet kilograma mesa (svinjsko – 1,8 kilogram, juneće – 400 grama i pileće – 2,8 kilograma), oko dva kilograma prerađevina (po 200 grama čajne kobasice i viršli, pola kilograma kobasica od mešanog mesa, 900 grama mortadele i 300 grama paštete). Dakle, ukupno oko sedam kilograma različite vrste mesa i prerađevina, a to znači dnevno ukupno oko 230 grama.

Potpuno je jasno da je to veoma malo. Naime, ukoliko je u porodici troje – dnevno porcija po osobi iznosi manje od 80 grama mesa i prerađevina. Posebno zato što ni količine voća i povrća iz minimalne potrošačke korpe nisu velike – mesečno oko osam kilograma voća (od kojih je pet kilograma jabuka) i dvadesetak kilograma povrća (7,5 kilograma krompira, 5,5 kilograma kupusa, 1,5 kilogram pasulja…), te ne doprinose značajnom poboljšanju kvaliteta i količine porcija.