To rešenje između korisnika stambenih kredita u švajcarskim francima, banaka i države, koštaće 11,7 milijardi dinara.
Ovaj leks specijalis predviđa da se preostali dug konvertuje u evre i da se od te sume otpiše 38 odsto, a kamatna stopa je ona koja je važila 31. marta 2019. za kredite indeksirane u evrima, iste vrednosti i ročnosti.
Za banke koje nisu imale u ponudi stambene kredite ili su imale nesrazmerno velike kamatne stope primenjen je limit od 3,4 odsto, plus tromesečni ili šestomesečni eurobor za varijabilne kamatne stope, i limit od četiri odsto za fiksne kamatne stope.
Zakon je opozicija kritikovala jer nisu obuhvaćeni svi građani odnosno svi koji su uzimali te pozajmice, a isplatili su ih ili im je oduzet stan jer nisu mogli da kredit isplaćuju. Negodovali su i jer država preuzima na sebe deo troškova za sprovođenje tog zakona.
– Neki ekonomisti smatraju da država ne treba da plaća pogrešne individualne odluke, ali ne treba da ostavimo te grđane na ulici – odgovorio je ministrar finansija Siniša Mali.