Slušanje muzike na poslu: Vesele melodije u fabrikama podižu produktivnost

Ukoliko čitate ovaj članak na poslu, velika je verovatnoća da u ušima imate slušalice. Danas je tako lako u svakom momentu uživati u lično odabranoj listi pesama, ali kada se radi o slušanju muzike tokom radnog vremena, treba biti oprezan.

Dok muzika svira, različiti centri u mozgu se aktiviraju, u zavisnosti od toga da li se radi o poznatoj ili nepoznatoj, melanholičnoj ili poletnoj, instrumentalnoj ili vokalnoj muzici. Neke mentalne aktivnosti pokrenute muzikom pomažu obavljanju radnih zadataka, dok se može desiti i potpuno suprotno. Stoga je vrlo bitno znati kojim poslovima koja vrsta muzike odgovara.

Istraživanja pokazuju da muzika najbolje paše uz rutinske radnje, koje ne zahtevaju mnogo razmišljanja. Studija magazina Applied Ergonomics iz 1972. godine nalazi da radnici u fabričkim pogonima najbolje rade ukoliko slušaju optimistične, razdragane pesme.

Sa druge strane, poslovi koji zahtevaju razmišljanje mogu samo da trpe zbog muzike u pozadini. Dok sluša muziku, um se fokusira na razumevanje teksta pesme, na predviđanje toka muzike, prisećanje trenutka kada je pesma prvi put preslušana. To je za mozak, uz posao koji obavlja, pravi multitasking. Tako je, recimo, prema istraživanjima čitanje i memorisanje podataka znatno teže uz muziku.

Kako biste muzikom povećali radni učinak u poslovima koji se baziraju na umnom radu, birajte instrumentalnu muziku. Centar za jezike u mozgu nesvesno obrađuje svaku reč koju čujete, bilo u pesmi ili u stvarnosti, zbog čega je teško koncentrisati se na obavljanje nekih poslova, poput sastavljanja mejla.

Najbolji efekat daće repetitivna muzika, nepromenljivog ritma i raspoloženja, neuobičajene forme, koja vas jednostavno “vozi” i oslobađa od nagona za predviđanjem toka muzike.

Portal Quartz predlaže sledeće žanrove za slušanje u kancelariji:

Džez: Dostupan u širokom spektru ritma i raspoloženja, uglavnom kao instrumentalna muzika.

Klasična muzika: Mnogi tvrde da im u koncentraciji najviše pomažu kompozicije Johan Sebastijan Baha, zbog elegantnih, gotovo matematički proračunatih prelaza.

Muzika iz video igrica: Ova muzika je dizajnirana tako ne narušava koncentraciju igrača.

Minimalizam: Repetitivna muzika čije slušanje opušta, umiruje.