Šta ćemo sa tim novcem? Od smanjenja penzija i plata 400 miliona evra

Fiskalni savet Srbije ocenio je danas zarade u javnom sektoru smanjene na dobar način, ali da penzije nisu dovoljno smanjene.

Na konferenciji za novinare predsednik Saveta Pavle Petrović je rekao da će ušteda od smanjenja plata u javnom sektoru i penzija biti ukupno oko 400 miliiona evra i ocenio da će biti veliki izazov za Vladu Srbije da u naredne tri godine nađe gde će uštedeti još 1,6 milijardi evra.

On je precizirao da će približno polovina od 400 miliona evra biti ušteda od penzija, a polovina od plata, ali je ocenio da je znatno veći teret na platama, jer su izdvajanja za penzije znatno veća.

– Fond plata je smanjen za 10 odsto, a fond penzija je, i pored oštre progresivnosti, smanjen za svega pet odsto – rekao je Petrović, ističići da su izdavanja za penzije i nakon smanjena iznad održivog nivoa.

– Nakon umanjenja, penzije će ostati na nivou koji je znatno viši od ekonomske mogućnosti privrede da ih finansira – rekao je predsednik Fiskalnog saveta Srbije.

Ocenio je da je sada možda samo tema za akademsku raspravu da li je bilo bolje svima umanjiti penzije za pet odsto, umesto toga što je učinjeno: da se od smanjenja poštedi skoro 60 odsto penzionera, a da se progresivno oporezuju samo penzije veće od 25.000 dinara.

Po rečima Petrovića, linearnim smanjenjem plata u javnom sektoru za 10 odsto ostvaruje se osetna ušteda, ali ona neće biti dovoljna da se brzo uspostavi održivi nivo državnih izdvajanja za plate.

– Doslednom primenom drugih mera, pre svega smanjenjem broja zaposlenih u javnom sektoru, u naredne tri godine mogao bi da se dostigne održiv nivo izdvajanja iz budžeta za plate – naveo je on.

Fiskalni savet je istakao da je smanjenje plata i penzija prvi korak za izbegavanje krize javnog duga, ali da je uz to neophodno i rešavanje problema javnih preduzeća i državnih banaka, smanjenje sive ekonomije i srpovođenje strukturnih reformi.

– Rastući fiskalni deficit i javni dug ukazuju na to da je trenutno stanje javnih finansija u Srbiji neodrživo. Dodatni problem koji preti da potpuno uništi javne finasije Srbije, je neuspešno poslovanje javnih preduzeća i državnih banaka – naveo je Fiskalni savet.

Zbog svega toga, istakao je Petrović, potreban je potpuni zaokret i fiskalne politike, i upravljanja javnim preduzećima i bankama, jer je alternativa kriza javnog duga, što znači pad BDP od oko 10 odsto, visoku inflaciju, deprecijaciju dinara i veliki pad životnog
standarda.

Predsednik Fiskalnog saveta je naveo da usvojeni rebalans državnog budžeta ukazuje na to da će stvarni deficit budžeta Srbije ove godine iznositi oko 300 milijardi dinara, iako je u samom rebalansu prikazano znatno manje od toga.

Rebalansom budžeta formalno je predviđen deficit od 225 milijardi dinara, ali, kako je rekao Petrović, to ne uključuje sve rashode koje država ima usled lošeg poslovanja javnih preduzeća i državnih banaka, i neke rashode koji se finansiraju iz projektnih zajmova.

Petrović je naveo da su da su rebalansom budžeta za 2014. znatno povećani rashodi za subvencije što u pojedinim slučajevima može biti veoma opasno.

Povećanje subvencija je posledica lošeg planiranja, ali i pojave novih rashoda, naveo je on i dodao da, i pored toga što je država ostala dužna bankama oko osam milijardi dinara po osnovu realizovanih subvencija za kredite za likvidnost, kao i 1,6 milijardi dinara reciklerima, taj dug nije bio uključen u budžet.

Petrović je istakao da Fiskalni savet smatra da bi, prilikom izrade budžeta za 2015. godinu, trebalo da svi rashodi države budu uključeni i jasno prikazani.

U izveštaju Fiskalnog saveta se navodi i da su državni rashodi za plaćanje kazni i penala povećani rebalansom za više od pet milijardi dinara.

– Državna plaćanja za kazne i penale po rešenju sudova su rebalansom povećana više nego dvostruko u odnosu na prvobitni budžetski plan i sad dostižu iznos od 10 milijardi dinara, što je već postalo i bilansno značajno – rekao je Petrović.