IZ SRPSKOG SIROTIŠTA PRAVO U SVET: Našu decu sve češće usvajaju strane porodice

Tata i ćerka
Pixabay.com

Iako veliki broj napuštene dece u Srbiji čeka na usvajenje, neki od njih porodicu nikada ne pronađu u našoj zemlji. Samo u toku 2015. osamamnestoro srpske dece usvojili su stranci. Usvojenje je besplatno, a procedure rigorozne, kažu u nadležnom Ministarstvu i dodaju da su najviše zainteresovani usvojitelji iz Švedske i Amerike.

 

Metju je policijski detektiv iz Detroita, a njegova supruga Kristin medicinska sestra. Hiljade kilometara od Amerike do Srbije, kažu, nisu im bile prepreka da dođu u Beograd i usvoje petogodišnju devojčicu, prenosi Rts.

– U samom početku nismo odmah izabrali Srbiju. Ali kada smo videli devojčicu koja čeka roditelje i sve njene osobine, odmah smo se odlučili da dođemo. Izabrali smo Srbiju samo zbog male, lepe, specifične devojčice – kaže Kristin Van Rahprost, usvojiteljka.

Stranci usvajaju srpsku decu prema našim pravilima, a njih diktira Porodični zakon. Za razliku od domaćih usvojitelja, stranci često uzimaju i decu sa posebnim potrebama.

– Naš zakon kaže da nijedno dete ne može da ode na međunarodno usvojenje, ako prethodno organ koji odlučuje o tome, a to je Centar za socijalni rad, nije iscrpeo sve mogućnosti da mu pronađe adekvatne usvojitelje među domaćim usvojiteljima – kaže Vesna Tekić psihološkinja – savetnica u Ministarstvu za rad i zapošljavanje.

A osim iz domova za nezbrinutu decu, trećina mališana u strane zemlje odlazi i iz hraniteljskih porodica. Bez obzira na uzrast, Srbiju ne zaboravljaju.

– Ono što je važno je to da hraniteljska porodica šalje poruku detetu da ga vole i da im je stalo, ali da ga ohrabruje da prihvati novu porodicu jer su to sada ‘roditelji za stalno’ – kaže Dobrila Grujić, direktorka Centra za porodični smeštaj i usvojenje.

– Oni uglavnom imaju jednu kutiju, i oni to zovu ‘memori boks’ u koju stavljaju uspomene iz Srbije. I kasnije zajedno sa albumima i svim tim dragim stvarima koje su imali ovde. I deca kada postanu svesna i kada počnu da razgovaraju o svom poreklu, onda oni to otvaraju i gledaju zajedno – kaže Zoran Popović, lokalni predstavnik “Hopskoč adapting ejdžensi”.

Prema najnovijim podacima, trenutno je 66 mališana na listi za međunarodno usvojenje. Izveštaji koje dobijaju nadležni u Srbiji pokazuju da se deca dobro snađu i u inostranstvu, jer im je dobra porodica važna, ma koliko kilometara ona bila daleko.