Beograđani piju NAJSKUPLJU KAFU: Jedna kafa u glavnom gradu kao ČETIRI u unutrašnjosti

Vreme
Beta

U centru Beograda šoljica domaće kafe u kafiću košta 135 dinara. Za tu sumu mogu se popiti tri, pa čak i četiri kafe u unutrašnjosti!

 

Najskuplji je Beograd, a najjeftiniji su Novi Pazar i Prokuplje, gde kafa košta 30, odnosno 40 dinara. U Subotici je, primera radi, šoljica domaće kafe 100 dinara, Novom Sadu 80, Nišu 70 dinara, a u Jagodini, Kragujevcu i Zaječaru 60, pokazalo je mini istraživanje Informera.

Za 50 dinara “crni napitak” može se popiti u kafićima Požarevca, Valjeva, Čačka i Arilja (pogledajte tabelu).

Cene kafe u srpskim gradovima 

Beograd  135
Subotica  100
Leskovac  89
Novi Sad  80
Niš  70
Kraljevo  70
Šabac  70
Loznica  70
Zrenjanin  69
Kragujevac  60
Jagodina  60
Zaječar  60 
Požarevac  50
Valjevo  50
Čačak  50
Arilje  50
S Mitrovica  50
Prokuplje  40
Novi Pazar  30

Analitičari naglašavaju da su, pored razlike u platama i standardu građana u Srbiji, različite cene kafe posledica i prometa i lokacije samog kafića.

Zato je, smatra ekonomista Dragovan Milićević, kafa u Beogradu najskuplja jer je tu najveći promet, odnosno tražnja.

– U suštini, svi trgovci po sličnim cenama nabavljaju kafu, pa bi i šoljica tog napitka svuda trebalo da približno košta. Ipak, tu se postavlja pitanje marže, a nju ne određuje samo kupovna moć građana, već i lokacija i promet koji neki kafić ima. Što je veći promet, odnosno tražnja, veća je i cena. To je slučaj sa Beogradom – kaže Milićević.

Predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Beograda Petar Bogosavljević smatra da je dominantan faktor zapravo ekonomski.

Na razlike u cenama uglavnom utiče kupovna moć potrošača. Kada je neka sredina siromašna, onda cene moraju da se formiraju tako da građani to mogu sebi da priušte. To nije slučaj samo sa kafom, takve razlike važe za većinu proizvoda u našoj zemlji. U Beogradu su mahom cene mnogo veće nego na jugu. Kada je konkretno kafa u pitanju, bogata klijentela i dolazak turista naravno utiču na podizanje cena, što se najviše odnosi na prestonicu – zaključuje Bogosavljević.

Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović ističe da odnos cena odslikava ekonomsku nejednakost naših građana.

Platežne sposobnosti nisu svuda iste

 – Prosečne mesečne zarade u Beogradu i na jugu Srbije se dosta razlikuju, pa su i cene tome prilagođene. Građani na krajnjem jugu Srbije zaista su dosta siromašniji od stanovnika glavnog grada. Ipak, ne verujem da se nekom isplati da prodaje šoljicu kafe za 30 dinara ako je ona kvalitetna. Nabavna cena ipak nije tako povoljna. Zbog toga i pretpostavljam da je tako jeftina kafa lošeg kvaliteta – navodi Papović.