Adolf Hitler prihvatio kapitulaciju Francuske u Drugom svetskom ratu – 1940. godine

Pad Francuske
Wikipedia

Na današnji dan 1940. godine, Francuska je u Drugom svetskom ratu potpisala kapitulaciju u Konpjenju, mestu u kojem je francuski maršal Foš 1918. godine primio kapitulaciju Nemačke posle Prvog svetskog rata; general De Gol sastavio je u Londonu vladu Slobodne Francuske.

 

Za lokaciju gde će se predaja obaviti namerno je odabrao šumu Kompijenje, isto mesto na kome je Nemačka morala da se preda na kraju Prvog svetskog rata.

Hitler je čak naredio da se iz muzeja donese vagon u kojem je 1918. potpisana za Nemačku ponižavajuća predaja, i u tom vagonu je sad ponižena Francuska.

Adolf je čak seo u isto sedište na kome je sedeo francuski maršal Fok kad je 1918. prihvatao predaju. Da bi dodatno ponizio francuskog generala Čarlsa Hantcigera, koji je potpisivao predaju, Hitler je posle pročitane preambule napustio vagon i prepustio fledmaršalu Kitelu da reši preostale formalnosti.

Među visokopozicioniranim nacistima koji su posmatrali Hitlerov trijumf u Kompijenjeu bili su Herman Goring, Rudolf Hes i Joakim von Ribentrop. Hitlerov osvetnički gest imao je koren u poniženju koje je čitava Nemačka doživela 1918. pri predaji u Kompijenjeu.

Naime, Nemačka se u Prvom svetskom ratu predala bez da je vojno bila poražena, pa su mnogi Nemci predaju shvatili kao izdaju.

To poniženje bilo je jedan od glavnih uzroka Drugog svetskog rata. Naime, Nemci su bili ogorčeni što su olako izgubili Prvi svetski rat, pa su želeli još jedan rat kao priliku za revanš protivnicima.

Ostali događaji na današnji dan:

1533. Turski sultan Sulejman II Veličanstveni potpisao je sa Austrijom ugovor o miru, nakon drugog neuspešnog pohoda na Beč.

1535. Mesec dana nakon što ga je papa proizveo u kardinala, u Londonu je pogubljen Džon Fišer. On je odbio da prizna kralja Henrija VIII za poglavara novoformirane Engleske crkve.

1757. Rođen je britanski istraživač DŽordž Vankuver, koji je plovio sa kapetanom Kukom 1772. i 1776. i istraživao Australiju, Vankuver i Island. Posebno su značajna njegova istraživanja pacifičke obale Severne Amerike. Po njemu su dobili naziv grad i ostrvo u Kanadi.

1805. U Đenovi je rođen italijanski političar i revolucionar Đuzepe Macini, jedna od najznačajnijih ličnosti u pokretu za oslobođenje i ujedinjenje Italije.

1815. Nakon poraza kod Vaterloa Napoleon Bonaparta abdicirao je drugi i poslednji put.

1826. U Panami je, na inicijativu južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara, održan Panamerički kongres čiji je cilj bio ujedinjenje južnoameričkih republika.

1826. Rođen je Bogoboj Atanacković, pisac ranog srpskog romantizma, pobornik reformi Vuka Karadžića i jedan od obnovitelja srpske proze nakon oslobađanja Srbije od turske vlasti (“Dva idola”, “Bunjevka”, “Darak”, “Srpkinja”).

1874. Uspostavljena je prva telegrafska veza Brazila i Evrope.

1894. Afrička država Dahomej je postala francuska kolonija.

1898. Rođen je nemački pisac Erih Marija Remark. Postao je poznat po antimilitarističkom romanu “Na zapadu ništa novo”, koji je preveden na mnoge jezike i filmovan, a u Nemačkoj zabranjen po dolasku Hitlera na vlast.

1906. Rođen je američki filmski scenarista, producent i režiser austrijskog porekla Bili Vajlder. Dobitnik je nekoliko Oskara i nagrada na festivalima u Kanu i Veneciji (“Bulevar sumraka”, “Sabrina”, “Ljubav popodne”, “Svedok optužbe”).

1914. Srpski kralj Petar Karađorđević povukao se s vlasti, a kraljevska ovlašćenja dobio je njegov drugi sin Aleksandar, koji je 1. decembra 1918. postao regent Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon smrti oca 1921. kralj.

1941. Počela je operacija “Barbarosa” u Drugom svetskom ratu u kojoj su Hitlerove trupe sa više od 150 divizija napale SSSR duž cele granične linije između Baltičkog i Crnog mora; Italija i Rumunija su objavile rat SSSR-u.

1941. Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputio je proglas u kojem je pozvao narode Jugoslavije na ustanak protiv nemačke okupacije.

1965. Japan i Južna Koreja potpisali su u Tokiju sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa.

1969. Umrla je američka filmska glumica i pevačica Džudi Garland, koja se kao devojčica proslavila ulogom u filmu “Čarobnjak iz Oza” za koju je dobila Oskara.

1987. Umro je američki filmski glumac i igrač Fred Aster koji se proslavio u holivudskim muzičkim filmovima sa partnerkom Džindžer Rodžers.

1994. Predstavnici Rusije potpisali su u sedištu NATO u Briselu program ove vojne alijanse “Partnerstvo za mir”.

2000. Američka svemirska letelica “Marsov osmatrač” otkrila je naznake o postojanju vode na Marsu.

2001. Nemačka je počela isplatu ratne odštete ljudima koje je nacistička vlast tokom Drugog svetskog rata držala na prinudnom radu.

2001. Ustavni sud Turske zabranio je rad glavnoj opozicionoj proislamskoj Partiji vrline, koja je u parlamentu imala 102 poslanika, zbog njene antisekularne aktivnosti. Mesec dana kasnije polovina poslanika te partije osnovala je novu stranku pod nazivom “Saadet”.

2003. U okviru druge svoje posete Bosni i Hercegovini poglavar Rimokatoličke crkve Jovan Pavle Drugi prvi put je posetio Republiku Srpsku.

2005. Italijanski sud osudio je u odsustvu 10 bivših nacista SS oficira na doživotni zatvor zbog učešća u ubistvu 560 toskanskih seljana iz mesta Sant’Ana di Stacema. To je bio jedan od najstrašnijih masakara u Italiji tokom II svetskog rata.

2009. Međunarodni sud za zločine počinjene u Ruandi osudio je bivšeg visokog funkconera Ruande Kaliksta Kalimanzira na 30 godina zatvora zbog genocida.