Dan kada se ‘Apolo’ spustio u Beograd – Otkud svemirska ‘lađa’ u našem glavnom gradu?

Nekada je Trg Nikole Pašića nosio ime Marksa i Engelsa, tvoraca ideologije komunizma, a pre više od četiri decenije na njemu je bio postavljen pravi svemirski brod. Otkud kosmička „lađa“ u našem glavnom gradu?

Kako izveštavaju „Novosti” od 12. septembra 1970. godine, „Beograđani su mogli da razgledaju komandni modul ‘Apola 10’ koji su Amerikanci od milošte prozvali ‘Sandi'”.

U isto vreme bio je izložen i mesečev modul „Čarli Braun”, u kome su američki astronauti Judžin Sernan, Džon Jang i Tomas Straford godinu dana ranije 31 put obleteli Mesec.

– Posle Ljubljančana, koji su pre dva dana videli module, uskoro će ih videti i građani Skoplja. Posle posete glavnom gradu Makedonije, moduli će otići u Bugarsku – beleže ondašnje „Večernje novosti”.

Ovi dragoceni zapisi ostali su kao uspomena starijim Beograđanima koji i sada pamte ovaj nesvakidašnji događaj. Danas ostaju fotografije koje su ovekovečile okupljanje Beograđana oko svemirskog broda, kao i atmosfera ondašnjih Terazija i Trga Marksa i Engelsa, kao mesta gde se sve odvijalo.

Zainteresovani posetioci mogli su da vide unutrašnjost modula, kao i prostor u kojem su boravili astronauti. Tako su lako mogli da stvore predstavu kako je bilo uzbudljivo leteti stotinama hiljada kilometara od kuće.

Autor fotografija bio je Slobodan Dević, tadašnji fotoreporter „Večernjih novosti”, a on je dočarao kako je postavljanje ovako neobičnog eksponata privuklo veliku pažnju. Na trgu su se smenjivale stotine ljudi, a kao spomen na ovo doba ostali su još neki Devićevi snimci. Na njima je sačuvan izgled Terazija iz sedamdesetih godina, kao i vozić, koji je ondašnje beogradske mališane vozio nedaleko odatle – Tašmajdanskim parkom.

Vozić više ne postoji, ali uspomene su ostale. Baš kao i sećanja onih koji su nekada bili svedoci ovog događaja, a do danas su, sasvim izvesno, uveliko dosegli ozbiljne životne godine.