Otpočinjanju Drugog svetskog rata u tadašnjoj Jugoslaviji prethodio je jedan važan događaj - Martovske demonstracije u kojima je sa vlasti smenjen namesnik Knez Pavle Karađorđević i vlada Cvetković-Maček. O tome kako je tog 27. marta 1941. godine bilo u Beogradu svedoči i ova fotografija.
Danas se navršava 73 godina od jednog od najburnijih događaja u savremenoj srpskoj istoriji – demonstracija protiv pristupanja Srbiji Trojnom paktu.
Politika od 26. marta 1941.
U znak sećanja na ovaj dan Branimir Gajić, član gradskog veća opštine Savski venac na svoj Fejsbuk profil postavio je zanimljiv i važan detalj iz tog vremena – jedinu poznatu fotografiju u boji koju je 27. marta 1941. godine načinio prvi srpski fotoreporter Rista Marjanović.
Na snimku se vidi ulaz u Generalštab u ulici Kneza Miloša.
– Oficiri koji su tog jutra izvršili državni udar, oborivši vladu koja je dva dana ranije potpisala pristupanje Trojnom paktu sa nacistickom Nemačkom i fašističkom Italijom, pristižu limuzinama na početak zasedanja pučističkog štaba. Ulicom Kneza Miloša raspoređeni su tenkovi kraljevske vojske dok se Beogradom već odvijaju velike demonstracije u znak podrške rušenju saveza sa Trećim rajhom – objašnjava Branimir Gajić.
Ulaz u Generalštab, ulica Kneza Miloša Foto: privatna arhiva
Hiljade demonstranata je na ulicama Beograda tog dana uzvikivalo „Bolje rat nego pakt” i „Bolje grob nego rob”. Protesti su kulminirali smenom regenta kneza Pavla Karađorđevića i pad vlade Cvetković-Maček.
Na vlast je došao maloletni kralj Petar II Karađorđević. Pučisti su osnovali Vladu na čijem čelu se našao jedan od njih – komandant Vojnog Vazduhoplovstva general Dušan Simović, a za potpredsednika je postavljen akademik Slobodan Jovanović.
Hitler je ubrzo nakon promene jugoslovenske vlade i politike, napao Jugoslaviju. Posebno je stradao Beograd koji je bombardovan 6. aprila i pored toga što je bio proglašen „slobodnim gradom”.
– Rat koji je tako nastupio trajaće u naredne četiri godine i odneće oko milion ljudskih zivota. Ishod će biti potpuno preuređenje Jugoslavije. Od oficira-pučista sa ove slike, najveći deo će pred nemačkim trupama pobeći u Grčku i dalje, u doživotnu emigraciju. Jedino će se vođa pobune, general Dušan Simović već 1945. vratiti iz Engleske u svoju kuću na Dedinju gde će, iako je zemljom već vladao komunista Tito, mirno dočekati starost – objašnjava Branimir Gajić.
Prikazana fotografija je vlasništvo potomaka Riste Marjanovića, a prošle godine je bila prikazana na bilbordu koji je opština Savski venac postavila u znak sećanja na Martovske demonstracije.
Hronologija događaja:
– 25. marta predsednik vlade Dragiša Cvetković i potpredsednik Vlatko Maček potpisuju protokol o saradnji Jugoslavije i Trojnog pakta
– 27. marta održane su masovne demonstracije i izveden vojni puč
– 5/6. aprila počinje nemačka ofanziva na Jugoslaviju (šifrovani naziv „Direktiva 25″), kada je bombardovan i Beograd
– 10. aprila Nemci ulaze u Zagreb, a na jugu i jugoistoku zemlje njihov prodor iz Bugarske izaziva rasulo jugoslovenskih trupa
– 13. aprila Nemci probijaju poslednju liniju odbrane Beograda i osvajaju prestonicu
– 17. aprila Hitlerove trupe i njihovi saveznici završavaju operacije, a Jugoslavija kapitulira