“CRNI PIKASO”: Slikao je pomoću HEROINA, živeo kao beskućnik i zaradio MILIONE koji mu nisu doneli sreću

Umetnost omogućava onima koji imaju različita, čak suprotna gledišta, da budu svesni stanja uma druge osobe i to kroz fizički oblik koji je vidljiv i dostupan svima. Baveći se pretežno društvenim pitanjima svog vremena, delo Žana-Mišela Baskijata umetnički je privlačno i dovodi u prvi plan mnoge kontradiktornosti 20. veka. Iako je, nažalost, kratko živeo, Baskijat je ostavio ogroman uticaj na svet umetnosti.

baskijat
Abode of Chaos via Foter.com / CC BY

Baskijat je bio jedan od onih ljudi koji su još od malena znali šta žele da budu i nikada nije odustao od toga. Tokom svoje burne i teške mladosti jedina stvar koja se konstantno provlačila kroz Baskijatovu svakodnevicu bila je umetnost.

Dečak predodređen za velika dela i – propast

Susret sa umetnošću omogućila mu je majka Matilda koja ga je kao sasvim malog dečaka odvela u muzej Menhetn, a kasnije mu je kupila juniorsku godišnju kartu za Bruklinski muzej umetnosti.

Sa osam godina udarila su ga kola na ulici i Baskijat je bio ozbiljno povređen. Kako bi ga razveselila, majka mu je u bolnicu donela knjigu “Grejova anatomija” koja će na budućeg velikog slikara ostaviti snažanan uticaj.

Zbog ozbiljnih porodičnih problema sa 15 godina Baskijat beži od kuće i napušta srednju školu samo godinu dana pre mature. Majka Matilda odlazi u psihijatrijsku ustanovu na prinudno lečenje.

Potpuno izgubljen, Baskijat živi na ulici, a posle jednog hapšenja biva dodeljen ocu na staranje samo da bi ga ovaj opet izbacio na ulicu kada je čuo da je Baskijat napustio školu.

“Same old shit”

Photo from @artistmafia

A post shared by Jean-Michel Basquiat (@basquiatart) on


Zahvaljujući neverovatnom talentu mladi Baskijat u ovom periodu počinje da živi sa drugarima i prodaje svoje crteže. Talenat mu je omogućio da preživi bez ičije pomoći.

Tokom 70-ih godina prošlog veka Baskijat se orjentisao na grafite koje je crtao na zidovima i vagonima zajedno sa svojim drugom Dijazom. Potpisivali su se kao “SAMO” (“Same old shit”).

Prvi veliki uspeh desio mu se 80-ih kada je izlagao svoje radove na grupnoj izložbi u Njujorku koja se zvala “Tajms skver šou”. Nakon toga 1981. otvaraju mu se vrata poznate galerije Anina Nosei zahvaljujući kojoj dobija prostor za svoju prvu samostalnu izložbu.

Izložba je bila dobro prihvaćena zbog njegovog autentičnog stila. Njegove slike bile su spoj reči, fraza, zagonetne simbolike i figura koje su snažno privlačile pažnju i angažovale subjektivni doživljaj.

Pojava Baskijata na umetničkoj sceni osamdesetih godina podudara se sa pojavom neoekspresionizma koji između ostalog karakterišu grub proces izražavanja, a sama Baskijatova umetnost nije se mogla bolje uklopiti. Iako se u jednom trenutku potpuno prebacio na slikarstvo, zadržao je svoj karakterističan stil improvizacije.

Mladić koji se druži sa Vorholom i heroinom

Njegova saradnja sa Endijem Vorholom, pomogla je Baskijatovoj slavi jednako kao i Vorholovom poslu. “Proizveli” su niz zajedničkih slika, tako što je jedan završavao rad drugog, a ovo im je donelo i pozitivne i negativne kritike.

Do 27. godine Baskijat je naslikao više od 1.000 slika i 2.000 crteža! Ipak, njegova dela nikada nisu bila bez dubljeg značenja, bilo da govore o brojnim društvenim pitanjima ili se neprestano odnose na različite knjige i znanja koja je stekao tokom svoje karijere.

Afričko-karipski koreni često bi uticali na to da Baskijat kritikuje politiku kolonijalizma i rasizma na svojim slikama, crtežima i poetici.  Takođe, bio je snažno pod uticajem knjige “Grejova anatomija” koju je čitao kao dete, kasnije prikazujući studije anatomskih elemenata u mnogim svojim delima.

Jedan od čestih motiva kod Žan Mišela Baskijata je bilo stopalo, koje je prikazivao u više navrata čak i u sklopu iste slike. Sopstvenoj studiji anatomije, često je pridodavao i istorijske, pa čak i religijske reference.

Njegova dela karakteriše snažna dihotomija i spoj nespojivog. Tako ćesto vidimo i tekst i sliku kao i mešavinu istorijskih i savremenih elemenata.

Njegov karakterističan narativ prikazuje bogatstvo naspram siromaštva. Baskijatovi primitivni elementi često imaju misteriozno i skriveno značenje što dodatno doprinosi gotovo magijskoj atmosferi njegovih slika.

Još jedan iz kluba “27”

young picasso (1984)

A post shared by Jean-Michel Basquiat (@jean.michel.basquiat) on

Sudeći po neverovatno uspešnom početku, kritičari su predviđali dugu i uspešnu karijeru mladom umetniku. Međutim, postojala je jedna slaba tačka na putu slave koja je zaustavila Baskijatovo kreativno stvaralaštvo i značajno uticala na njegovo socijalno ponašanje – njegovo mentalno stanje.

Smrt velikog prijatelja Endija Vorhola bila je teška za Baskijata, koliko i spoj narkomanije i depresije od kojih je bolovao. Sve to bilo je začinjeno paranojom koja ga je potpuno isključila sa umetničke scene.

Njegovo putovanje na Havaje 1987. godine bilo je pokušaj bekstva od problema, ali nažalost nije urodio plodom. Baskijat se vratio u Njujork 1988. godine i na današnji dan umro od predoziranja heroinom u svom slikarskom studiju sa svega 27 godina.

Untitled

A post shared by Jean-Michel Basquiat (@basquiatart) on

Iako se njegov život završio daleko pre nego što je zaista i počeo, američki umetnik Žan Mišel Baskijat ostavio je veliki opus, koji je danas izuzetno cenjen i tražen što za posledicu ima neverovatno visoku vrednost njegovih dela. Na aukciji 18. maja 2017. godine samo jedna Baskijatova slika prodata je za 115.500.000 dolara. 

Postoje kritičari koji devalviraju njegovu umetnost gledajući na nju kao na besmislenu improvizaciju nesvesnog, međutim, preovlađuje mišljenje da je njegov opus prebogat umetničkim izrazom što je direktna posledica njegove samosvesti.

Bez obzira na to kako je prikazan u javnosti, dela jednog izuzetno mladog umetnika ostavila su neverovatan uticaj na svetsku umetničku scenu. Zbog astronomskog uspeha i sličnosti u stilu kritika ga je prozvala “Crni Pikaso”.