DANAS JE PREOBRAŽENJE! Poslednja šansa za kupanje u reci, a evo šta NIKAKO ne smete da radite na ovaj dan

Srpska pravoslavna crkva slavi Preobraženje Gospodnje. Taj praznik posvećen je sećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu.

Wikipedia

Praznik Preobraženje Gospodnje posvećen je trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svetlost.

“Tada se Hristu i apostolima javio Mojsije i Ilija koji su govorili sa Gospodom o njegovoj smrti u Jerusalimu“, piše u verskim knjigama.

Ikona Preobraženja često krasi ikonostase, a na njoj je predstavljen Hristos na gori, okružen svetlošću, sa sagovornicima Ilijom i Mojsijem, dok trojica apostola, Petar, Jakov i Jovan, uplašeni leže na zemlji.

U crkvenim bogosluženjima praznuje se sedam dana, tokom kojih se pevaju pesme posvećene ovom jevanđelskom događaju.

Preobraženje pada uvek u vreme Gospojinskog posta zato je praznična trpeza obogaćena vinom i ribom.

Brojni običaji i verovanja

Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina, ali i da se cela priroda preobražava.

Takođe se nekad verovalo da je Preobraženje poslednji dan za kupanje u rekama.

U crkvi se na Preobraženje, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, osvećuje grožđe i deli narodu, a u krajevima gde nema grožđa, drugo voće.

Običaj je, takođe, da se grožđe deli i na groblju za pokoj duša mrtvih. 

Veruje se i da se na veliki praznik Preobraženje i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava, a ko to vidi i drugom obelodani – izgubiće razum. 

Preko dana se na Preobraženje ne spava da se ne bi dremalo tokom godine. 

U vinogradarskim krajevima o Preobraženju se okupljaju oni koji su napustili zavičaj, u Metohiji svetkovine su u Velikoj Hoči, pod okriljem srednjovekovnih Nemanjičkih zadužbina.