Ne verujete u vest o DVE NEDELJE MRAKA NA ZEMLJI? To se VEĆ JEDNOM DOGODILO… i zima je trajala godinu dana!

Mrak
Pixabay.com

Iako smo danas svedoci brojnih klimatskih promena, one su se dešavale i mnogo ranije, a jedna godina u 19. veku će se po tome posebno pamtiti.

Nazvana još i kao “godina bez leta”, 1816. je zaista bila najbizarnija godina otkako postoji meteorološka dokumentacija. U SAD-u poznata i pod nazivom “Eighteen hundred and froze to death”, ovo je godina koja će u istoriji ostati zapamćena kao ona u kojoj je svih dvanaest meseci bila zima!

Naime, dok su januar i februar bili donekle standardni, u martu je počelo opasno da zahlađuje. U aprilu i maju kiša nije prestajala da pada. U junu i julu mraz je bio svakodnevan, a u Njujorku je palo oko metar snega.

Evropu je pogodilo ogromno nevreme, a brojne reke su se prelile iz korita. Sve je to uzrokovalo ogromne štete u poljoprivredi širom sveta i cena hrane se udesetrostručila.

 

Iako je cela planeta bila u čudu, a ljudi uporno iščekivali leto ono nije došlo, već se naprosto nastavila zima, pa jesen, pa zima…

Nije bilo objašnjenja za ovu pojavu! Tek 1920. je američki naučnik Vilijem Hampfris postavio danas široko prihvaćenu hipotezu za taj klimatski fenomen. On je otkrio kako je vulkan Tamboru u aprilu 1815. proradio, pa je u atmosferu poslao oblake vulkanskog pepela. Veliki deo severne hemisfere bio je prekriven pokrivačem prašine i prljavštine, ali je tek u junu 1816. postalo jasno kako nešto nije u redu.

Drugi vulkani koji su bili aktivni u tom periodu su: Sufrijer na Sent Vinsentu u Karibima i Majon na Filipinima. Te dve erupcije su već izbacile veliku količinu pepela u atmosferu. Uobičajeno je da nakon masivne vulkanske erupcije padne globalna temparatura, jer se manje sunčanog zračenja probije kroz atmosferu do zemlje.

Hladno vreme zimskih meseci naprosto se nije završilo. Mraz je potukao sve useve, a glad koja je izbila nakon toga uzrokovala je društvene nerede, pobune, uništenja čitavih zajednica i povećala se stopa zločina.

Irska je nakon toga preživela katastrofalnu glad, a Kinezi su bili prisiljeni da prekinu sadnju pirinča i počnu da uzgajaju, u tom momentu, profitabilniji mak, šireći ono što će kasnije biti poznato kao opijumsko tržište.

“Godina bez leta” je prema brojnim naučnicima i glavni krivac za izbijanje jedne od najsmrtonosnijih epizoda tifusa u istoriji. Dok je hladnoća paralizovala severnu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pomažući širenje epidemije kolere, ubijajući na hiljade ljudi.