Izvedeno jedino uspešno bekstvo iz Alkatraza – 1962. godine

Alkatraz
Wikipedia

Na današnji dan 1962. godine, Frenk Moris, Džon Anglin i Klarens Anglin postali su jedini zatvorenici koji su uspešno pobegli iz zatvora na ostrvu Alkatraz.

 

U istoriji najbolje čuvanog zatvora na američkom kontinentu zabeleženo je 14 zasebnih pokušaja bekstva u kojima se okušalo 36 zatvorenika. Uhvaćena su 23, šestorica su ubijena za vreme bega, a dvojica su se utopila. Dvojica uhvaćenih su kasnije pogubljena u Državnom zatvoru Kalifornija.

Prema službenim podacima niko nikada nije uspeo da pobegne iz Alkatraza, iako su petorica još uvek na listi ‘izgubljenih’, pod pretpostavkom utapanja. Aprila 27. 1936. zabeležen je prvi pokušaj bega, a najpoznatiji (prema kojem je snimljen i film ‘Bekstvo iz Alkatraza’ sa Klint Istvudom) izveli su Frenk Moris, Džon Anglin i Klarens Anglin.

Pretpostavlja se da je celu operaciju organizovao četvrti čovek – Alen Vest, koji se nalazio u svojoj ćeliji i sledećeg jutra nakon što je beg otkriven. Istragom je utvrđeno kako su begunci napustili svoje ćelije izašavši kroz ventilacijske otvore koje su proširili i kamuflirali naknadno izrađenim zidom.

Pristup krovu zatvora ostvarili su pomoću mehanizma koji se nalazio iza ćelija. S krova su se spustili olukom i stigli do obale ostrva. Utvrđeno je da su za beg koristili ručno izrađene alate, kojima su prokopavali rupe i verno izrađene lutkine glave s pravom kosom koje su postavili u krevete kako njihovo odsustvo ne bi bilo otkriveno za vreme noćnog prebrojavanja.

Nakon bega zatvorenicima nije bilo traga, iako se u potragu uključilo nekoliko stotina vojnika i policajaca. Tek je nekoliko nedelja nakon događaja, na obali nedaleko od San Franciska, pronađeno mrtvo telo za koje se pretpostavljalo da pripada nekom od zatvorenika, ali identifikacija tela nije bila moguća zbog visokog stupnja raspadanja, te su trojica begunaca evidentirana kao nestali.

Ostali događaji na današnji dan:

1509. Engleski kralj Henri VIII venčao se Katarinom Aragonskom prvom od svojih šest žena. Zbog odbijanja pape da kasnije poništi taj brak, kralj objavio raskid s Vatikanom i 1534. osnovao Anglikansku crkvu.

1572. Rođen engleski pesnik i dramski pisac Bendžamin Ben Džonson, koji je slavu stekao alegorijskim igrokazima.

1727. Umro britanski kralj Džordž I, prvi monarh Velike Britanije iz hanoverske dinastije. Tokom njegove vladavine učvršćena vlast ministarskog kabineta.

1776. Rođen engleski slikar Džon Konstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Među prvima izašao iz ateljea i slikao u prirodi. Smatra se pretečom francuskih impresionista.

1859. Umro austrijski državnik, knez Klemens Meternih, najuticajnija ličnost u Evropi tokom gotovo 40 godina, koliko je bio šef diplomatije i kancelar Austrije. Smatra se oličenjem apsolutističkog režima. S ruskim carem Aleksandrom I osnovao Svetu alijansu čiji je osnovni cilj bio gušenje nacionalnih pokreta u Evropi.

1864. Rođen nemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere.

1880. Rođena američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD. Kao antimilitarista u Parlamentu jedina glasala protiv objave rata Japanu posle bombardovanja Perl Harbura 1941.
1891. Velika Britanija i Portugalija potpisale konvenciju o podeli interesnih sfera severno i južno od reke Zambezi u Africi, kojom je sadašnji Malavi postao britanski protektorat.

1895. Rođen ruski državnik Mihail Aleksandrovič Bulganjin, učesnik Oktobarske revolucije, ministar oružanih snaga SSSR, predsednik Ministarskog veća od 1955. do 1958, kada ga je na tom položaju zamenio Nikita Sergejevič Hruščov. Kao protivnik destaljinizacije smenjen 1957. sa svih položaja.

1910. Rođen francuski okeanograf Žak Iv Kusto, pronalazač ronilačkog aparata “vodena pluća” i kamere za podvodno snimanje. Dobitnik tri “Oskara” i “Zlatne palme” u Kanu 1956. za film “Svet tišine”, koji je snimio s Lujom Malom.

1918. Italijanski borbeni čamci u Prvom svetskom ratu u Jadranskom moru, oko 70 kilometara severozapadno od Zadra, potopili austrougarski bojni brod “Sent Ištvan”.

1936. U Moskvi uhapšeno, osuđeno na tajnom suđenju i potom pogubljeno osam sovjetskih vojnih rukovodilaca, uključujući ruskog maršala i vojnog teoretičara Mihaila Tuhačevskog, što je bio početak masovne “čistke” u vojnom vrhu SSSR.

1942. U Vašingtonu potpisan sporazum SSSR i SAD o uzajamnoj pomoći u Drugom svetskom ratu.

1949. Pogubljen Koči Dzodze, albanski revolucionar, jedan od osnivača Komunističke partije Albanije i ministar unutrašnjih poslova od 1946. Dzodze je na montiranom procesu optužen da je jugoslovenski špijun.

1955. Na automobilskoj trci “24 sata Le Mana” poginulo 80 i povređeno više od 100 osoba posle sudara tri automobila koji su uleteli u gledalište.

1963. Vijetnamski budistički kaluđer Kvang Duk spalio se u Sajgonu u znak protesta protiv tretmana kojem je Vlada Južnog Vijetnama podvrgla budiste.

1970. Umro ruski državnik Aleksandar Fjodorovič Kerenski, član, a potom predsednik Privremene vlade posle Februarske revolucije 1917. u Rusiji. Zbačen u Oktobarskoj revoluciji 1917, 1918. emigrirao u Francusku, a od 1940. živeo u SAD.

1970. Poslednji američki vojnik napustio vazduhoplovnu bazu “Vilus” u Libiji, na zahtev pukovnika Moamera el Gadafija, koji je 1. septembra 1969. oborio kralja Idriza I.

1970. Posle jednonedeljnih okršaja u Jordanu kralj Husein i palestinski gerilci potpisali sporazum o primirju.

1979. Umro američki filmski glumac Džon Vejn, zvezda vestern-filmova.

1981. U zemljotresu u jugoistočnoj iranskoj provinciji Kerman poginulo najmanje 1.500 osoba.

1984. Umro italijanski političar Enriko Berlinguer, generalni sekretar Komunističke partije Italije. Protagonist “evrokomunizma” i strategije “istorijskog kompromisa”, 12 godina bio na čelu najveće komunističke partije u Zapadnoj Evropi. Oslobodio KP Italije od sovjetskog uticaja, ali i pored velike popularnosti nije uspeo da dovede komuniste na vlast u Italiji.
1990. Umro srpski istoričar Vasa Čubrilović, učesnik atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanada 1914. u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata bio direktor Balkanološkog instituta i ministar u Vladi Jugoslavije. Autor oko 70 istorijskih knjiga i studija.

1999. Početak razmeštanja mirovnih snaga na Kosovu doveo do velike napetosti kada je ruski bataljon neočekivano prešao iz Bosne i Hercegovine na teritoriju Jugoslavije i došao na Kosovo kao prva jedinica iz sastava međunarodnih snaga. Rusi potom zaposeli aerodrom “Slatina” kod Prištine.

2000. Policija Ujedinjenih nacija na Kosovu saopštila da je tokom godinu dana, koliko su međunarodne snage stacionirane na Kosovu, ubijeno više od 500 osoba, među kojima najviše Srba.

2001. Jugoslavija postala član Banke za međunarodna poravnanja u Bazelu. Na skupštini banke izvršena i podela akcija, zlata i deviznih sredstava SFRJ koje su u toj banci bile pohranjene.

2001. U SAD nad Timotijem Mekvejem izvršena smrtna kazna, na koju je osuđen zbog postavljanja bombe 1995. u zgradi državnih institucija u Oklahoma Sitiju, kada je poginulo 168 osoba.