KAKAV JE TO SPEKTAKL BIO! U Beogradu je tada prvi put viđen TELEVIZOR, ali to nije bila JEDINA ATRAKCIJA (FOTO)

Samo godinu dana nakon otvarnja Beogradskog sajmišta održana je najveća manifestacija u kratkoj istoriji ove institucije - Drugi jesenji beogradski sajam privukao je 16 država sa 910 izlagača. Za 10 dana broj posetilaca je bio 131.323, a ovih dana navršava se tačno 80 godina od ovog događaja iz istorije Beograda.

Arhiva

Francuska je sa 165 izlagača pretekla Nemačku koja je imala 149, dok se na trećem mestu nalazila Grčka sa 80 izlagača. Na dan otvaranja Politika je objavila specijalni dodatak sa tekstom gradonačelnika Vlade Ilića  pod naslovom “Beogradski sajam počinje da posreduje između Evrope i Balkana”.

– Danas je već mnogo lakše govoriti o zadacima Beogradskog sajma nego pre godinu dana. Ostvareni uspesi postali su činjenice. I najveći skeptici danas veruju u trajnu vrednost i neophodnost jedne ovakve ustanove. Za nama stoji nekoliko sjajnih priredaba koje su stekle priznanje i izvan granica naše otadžbine – istakao je gradonačelnik Ilić.

NAJBOGATIJI SRBIN UMRO GO I BOS: Genijalni GRADONAČELNIK BEOGRADA koji je život završio ČISTEĆI PRESTONIČKE ULICE

Reklama za Sajam u “Politici”, arhiva Saša Stanković

Za godinu dana Sajmište je prošireno, obogaćeno novim paviljonima i tehnički uređeno. Zadaci Beogradskog sajma bili su da postane centar celokupne balkanske privrede. Na to je uticao povoljan geostrateški položaja samog Beograda sa Dunavom kao međunarodnom plovnom rekom.

U tekstu se još i ističe značaj učešća stranih zemalja kao neophodne pomoći razvoju domaće privrede, koja je industrijalizovanim evropskim zemljama nudila, pre svega, sirovine.

– Izgrađivanje Beogradskog sajama nije samo privredni podvig nego isto toliko i nacionalni. Na domaku bedema beogradske tvrđave, gde se potokom lila krv i gde je u jednom trenutku trebalo da se reši sudbinsko pitanje – ima li naš narod prava i snage za život i na poslanje u opštoj ljudskoj zajednici, podignuto je Sajmište kao ogledalo naše delotvorne konstruktivnosti, naše privredne preduzimljivosti i kao sredstvo upoznavanja i razmene privrednih dobara sa svima državama i nacijama – navodi Ilić.

KRALJEV, A NE TITOV NOVI BEOGRAD! Događaj iz istorije prestonice koji KOMUNISTI NISU VOLELI DA POMINJU

Arhiva Politike

Sajam je otvorio Ministar trgovine i industrije Nikola Kabalin, a predsednik sajma Milan Stojanović održao je govor u kome je izneo istorijat i karakteristike manifestacije. Zanimljivo je reći da je već prvog dana svečano otvoren turski paviljon, a učestvovale su i Italija, Čehoslovačka, Rumunija, Francuska, Nemačka, Holandija, Belgija, Danska, Mađarska, Švajcarska, Švedska, Engleska, Bugarska, Persija i Grčka.

“Saveznička Turska”, kako je naziva premijer Milan Stojadinović, svrstana je među pet reprezentativnih državnih paviljona kojima je obezbeđeno stalno učešće. Današnjeg čitaoca možda zbunjuje ovaj podatak, ako ne zna za dugogodišnje prijateljstvo Kemala Ataturka i kralja Aleksandra Karađorđevića, koji su po nekim podacima obojica bili masoni.

KAKVA SMO MI SILA BILI! Godišnjica događaja za koji NIKADA NISTE ČULI, a koji pokazuje svu MOĆ STARE DRŽAVE

Drugi jesenji beogradski sajam biće upamćen, jer se prvi put na Balkanu pojavila televizija koju je doneo Filips kao deo kolektivne holandske izložbe. U prostorijama Filipsovog paviljona bila su instalisana tri televeziona prijemnika, a u studiju bila snimana čuvena glumica Žanka Stokić.

Za vreme sajamskih dana održane su druge manifestacije – Kongres istorije medicine, IX Balkanijada, Konferencija zemaljskih komora…

– Ulice Beograda bile su pune ovih dana sveta, koji se inače ne viđa po njima. Izvesnih dana bilo je prave zakrčenosti tako da se je s mukom moglo kretati trotoarima. Tramvaji i autobusi bili su puni, a Boga mi i hoteli, restorani, kafane, burekdžinice i neizbežni “Pelivan” – zabeleženo je tadašnjim Beogradskim opštinskim novinama.

Arhiva Saša Stanković

Sajam je ušao ne samo u navike Beograđana, nego su puni vozovi dovodili posetioce sajma iz svih krajeva zemlje, naročito iz Vojvodine i Bosne. Čitave su kolone biciklista došle iz  Banata i Srema.

– Međutim, ratna opasnost, koju je proizveo zahtev Nemačke prema Čehoslovačkoj i izgledi na sve veću mogućnost oružanog sukoba, izgleda da su uticali da se ti lepi izgledi za poslove ne ostvare u potpunosti – u ovim rečima novinara Stevana Popovića krije se strah od rata, koji će već naredne godine buknuti u Evropi.

Sajmište počinje da gubi na značaju, a posle Hitlerove okupacije Jugoslavije postaće ozloglašeni logor na teritoriji NDH-a.

* Delovi teksta su preuzeti iz monografije o Vladi Iliću “Prvi moderni gradonačelnik Beograda” autora Saše Stankovića. Svi koji žele da u svojoj kolekciji imaju ovu knjigu mogu kontaktirati autora na mejl  [email protected] ili preko Fejsbuk strane.