Klanjali su im se sultani, voleli ih kraljevi, a one su bile i ostale NAJSLAVNIJE ŽENE SREDNJOVEKOVNE SRBIJE

U srpskoj srednjovekovnoj istoriji žene su zauzimale izuzetno značajno mesto. Znamenite Srpkinje, ali i strankinje koje su se udavale za srpske vladare i velikaše, ostavile su značajan trag.

Srpske kraljice
Wikipedia/Kolaž

Imale su nemalog učešća u političkom i diplomatskom životu, ali i u kulturi i duhovnosti, pa čak i u obrazovanju žena u srednjem veku. Mnoge su postale i svetiteljke.

Portret Marije od Znojma, Foto: Wikipedia

– Najstariji portret srpske žene datira iz 12. veka, tačnije iz 1137. godine. U pitanju je portret Marije od Znojma, sestre kraljice Jelene Ugarske, žene uglednog češkog udeonog vladara Konrada od Znojma. Ovaj portret nastao je tri decenije  pre pojave dinastije Nemanjić u srednjovekovnoj Srbiji – objasnio je docent dr Boris Stojkovski na početku tribine “Znamenite žene srpskog srednjeg veka“ koja je nedavno održana u klubu “Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. 

NAJSTARIJI PORTRET SRPKINJE u istoriji: Živela je DECENIJAMA PRE NEMANJIĆA i bila fatalno lepa princeza

Najznačajnije žene srpske istorije pripadale su dinastiji Nemanjić. O Anastasiji, ženi Stefana Nemanje, poznato je da se sa svojim mužem zamonašila i proslavlja se kao svetica. Više se zna o ženama Stefana Prvovenčanog, Evdokiji, vizantinskoj princezi, i o Ani Dandolo, mletačkoj princezi.
– Preko braka sa obema princezama, Srbija je ušla na velika vrata u evropska zbivanja. Brakom sa Evdokijom, Srbija je postala najbliži saradnik Vizantije i Stefan je dobio najvišu titulu u tom trenutku, titulu sevastokratora. Dolazak Ane Dandolo u Srbiju označio je i prve korake ka dobijanju kraljevske krune 1217. godine – objašnjava Stojkovski.

PRELEPA, GREŠNA I “ŠUGAVA” PRINCEZA: Došla je kao zalog mira, a postala PRVA PROTERANA VLADARKA SRBIJE

Posle smrti cara Dušana, slavni nemanjićki period doživeo je krah. Posle Maričke bitke 1371. godine uzdigao se tada najveći oblasni gospodar Lazar Hrebeljanović.
– Njegov brak sa kneginjom Milicom nije bio slučajan. Ona je bila direktan potomak Vukana Nemanjića. Ovaj brak je označio Lazarevo direktno povezivanje sa dinastijom Nemanjića – ističe predavač.
Govoreći o kćerkama kneza Lazara, Stojkovski je izdvojio sultaniju Oliveru kao najslavniju, a u isto vreme i najnepoznatiju za širu javnost.
– Postoje legende da joj je put bio posut ružama kada je odlazila u Bajazitov harem u Carigrad. Ona se u osmanskim izvorima i danas naziva Despina (despotica) Olivera – kaže Stojkovski i dodaje da se posle smrti Bajazita, Olivera vratila u Srbiju.

PRVA SRPSKA KRALJICA: Ni bližnji nisu razumeli zašto se udaje u “varvare”, a Srbi su je darovali NAJLEPŠOM FRESKOM

Pored Lazarevića, druga važna srednjovekovna porodica bila je Branković, koja je podarila mnoge velike žene – Irinu, odnosno Jerinu, Maru i Katarinu Kantakuzinu, groficu celjsku.
Wikipedia

– Irina, tj. Jerina, potiče iz porodice Kantakuzin. Nadimak „prokleta“ dobila je kada građeno Smederevo. Vrlo je verovatno da je imala uticaja na prenošenje moštiju Svetog Luke u Smederevo – priča Stojkovski.

Njena ćerka, Mara, takođe je zlatnim slovima upisana u srpsku istoriju, ali i osmansku.
– Na carigradskom sultanskom dvoru govorio se srpski jezik zahvaljujući Mari Branković, koja je imala velik uticaj na Murata Drugog iako mu nije podarila sina naslednika – pominje istoričar.
Jerinina druga ćerka i Marina sestra otišla je na evropski dvor. Katarina Kantakuzina je bila udata za Urliha Drugog Celjskog.
Katarina je do danas upamćena u kulturi, pre svega po tome što je najstarija srpska knjiga na tlu današnje Hrvatske “Varaždinski apostol” nastala u 15. veku po njenoj narudžbi.