Koliko poznajete PROŠLOST SVOJE PORODICE? Čuli ste za KURAJBERA, ali ko su vam OŽMIKUR i SAJKATAV?

Stare slike
brizzle born and bred via Foter.com / CC BY-ND

Beli orao i bela orlica su sve započeli. Znamo to jer je kurlebalo pričao kurđunu, a ovaj preneo askurđelu, i tako s kolena na koleno, sve preko navrbabe, prababe, dede. Kurajberka se nije mnogo bavila time, ali je kurajber bio ozbiljan kada je o tome govorio. A koliko mi često pričamo o našim precima i do kog kolena unazad možemo da ih nabrojimo?

 

Foto: Brizzle born and bred via Foter.com / CC BY-ND

Kada je Rts pitao prolaznike znaju li šta je to kurajber, pomalo su ih čudno gledali, misleći da je reč o pogrdnom nazivu za čoveka koji ne uživa baš naročiti status u društvu. Askurđela je retko ko mogao da se seti, a za belog orla i belu pčelu nisu imali komentar.

A ako ste vi pomislili da su beli orao i bela pčela samo vrste ptica, odnosno insekata – prevarili ste se. To su srodničke veze.

Beli orao je naziv kojim se označava najdalji predak. Orao je simbol nebeske sile, vatre, besmrtnosti. Jedna od njegovih mitoloških osobina je dugovečnost i sposobnost podmlađivanja i verovatno je zbog toga on izabran da označi tog najstarijeg pretka rodonačelnika. I sad imamo najstarijeg pretka – belog orla, a najudaljenije bele pčele – objašnjava doktorka Marta Bjeletić iz Instituta za srpski jezik SANU-a.

Mlađi od belog orla su kurajber, 14. koleno, i askurđel, 7. koleno, do koga oni retki uspevaju da nabroje svoje pretke.

– U tradicionalnoj kulturi se po pravilu uzima do sedmog kolena, s tim što treba voditi računa o vertikalnim i horizontalnim kolenima. Znači vertikalno je smena generacija, a horizontalno su razni pobočni srodnici, kao što su braća, stričevi, ujaci. O brojanju kolena se najviše vodi računa zbog ženidbenih i udadbenih odnosa i tu se po pravilu uzima do sedmog kolena, preko toga se smatra da su ljudi razrođeni – tvrdi doktor Miloš Matić, savetnik Etnografskog muzeja.

Retko ko ume i da objasni značenje pojedinih pojmova kojima se nazivaju srodničke veze. To ne treba da čudi, jer i stručnjaci za jezik malo znaju o njihovom poreklu. Od svih reči, u trag su uspeli da uđu samo askurđelu. Tako da askurđel ima svoje mesto i u rečniku.

– U litavskom postoji jedna reč kurti, što znači paliti vatru, osnivati. Njegov povratni oblik znači nastanjivati se prvi put na nekom mestu. I sada postoje takođe tumačenja da suprakureja praroditelj i glagol paliti srodni. To bi možda značilo da bi taj prakurejac bio onaj koji je prvi založio vatru, koji je prvi napravio ognjište, znači i da se iz tog razvilo predak, odnosno praroditelj – smatra doktorka Marta Bjeletić.

U Etnografskom muzeju veruju da je većina tih reči indoevropskog porekla, a da su neke stigle iz germanskog i persijskog. Upravo zbog toga postoje sličnosti u jezicima koji nam izgledaju potpuno strano. Na primer, reč “mama” i “tata” prisutne su u mnogim jezicima.

 

Foto: Libertygrace0 via Foter.com / CC BY

Ipak, kada bismo reči poput kurajbera, ožimikure i parđupana hteli da prevedemo na neki drugi jezik, morali bismo više da koristimo ruke nego reči.

– U većini jezika takvih naziva nema. Na primer, kada bi neko pokušao da prevede Pavićev Predeo slikan čajem – on bi se našao na muci, jer on tamo navodi jedan ženski niz ovih naziva do bele orlice. Mogao bi samo opisno da prevede – objašnjavaju u Institutu za srpski jezik.

Ali muka nastaje i na srpskom, kada hoćemo da objasnimo ko nam je šta u tazbini. Pa tako mnogi pomešaju zaovu i jetrvu, ali ne mogu iz prve ni da se sete ko je pašenog, a ko šurnjaja.

Zato kratak podsetnik – šurnjaja je šurakova žena, ali i supruga brata vaše supruge. Jetrva je supruga brata vašeg muža, a zaova – muževljeva sestra.

Ako niste udati ni oženjeni, možete da se opustite neko vreme. Ali se bar potrudite da saznate ko su vam preci.