Kralj Džon prihvatio Veliki povelju sloboda, temelj engleskog državnog uređenja – 1215. godine

Velika povelja sloboda
Wikipedia

Na današnji dan 1215. godine, engleski kralj Džon prihvatio je, pod pritiskom plemstva, dokument Magna Carta Libertatum, temelj engleskog državnog uređenja, simbol borbe protiv apsolutizma i jedan od najznačajnijih dokumenata britanske i evropske ustavne istorije.

 

Magna carta libertatum ili Velika povelja sloboda je engleski ustavni dokument iz 1215. kojim je ograničena moć engleskih kraljeva, konkretno kralja Jovana bez Zemlje (Džona). Potpisana je 15. juna1215. godine u Ranimidu, zapadno od Londona.

Velika povelja je nastala kao rezultat neslaganja između rimskog pape i kralja Džona i njegovih barona u pogledu kraljevskih prava: zahtevano je od kralja da se odrekne određenih prava i da poštuje određenu zakonsku proceduru, kao i da prihvati da kraljeva volja može biti ograničena zakonom. Velika povelja je prvi korak dugog istorijskog procesa koji je doveo do vladavine ustavnog zakona.

Iako je povelja ograničila kraljevsku moć i u svoje 63 stavke pokrila mnoga pitanja, uglavnom je zastupala veleposedničke interese. Pitanja obuhvaćena poveljom kretala su se od prava slobodnih ljudi na suđenje i pravdu, pa sve do težina i mera, ribarskih vrša i stranih trgovaca.

Poštovanje povelje osigurano je konačnim stavkama, koje su davale ovlašćenje grupi od 25 barona da se podignu na oružje protiv kralja ukoliko se on ne bude pridržavao uslova Povelje. Tri dana nakon usvajanja Magna karte Džon je potražio, a kasnije i dobio, papsku osudu ovog dokumenta, što je četiri meseca kasnije dovelo do prvog Rata barona. I pored toga što su Povelju srednjevekovni i tjudorski vladari uglavnom ignorisali, smatra se da je značajno uticala na principe engleske ustavne slobode i da je bila model zaustave novih nezavisnih zemalja širom sveta.

Dogodilo se na današnji dan:

1215. Engleski kralj Džon prihvatio, pod pritiskom plemstva, dokument Magna Carta Libertatum, temelj engleskog državnog uređenja, simbol borbe protiv apsolutizma i jedan od najznačajnijih dokumenata britanske i evropske ustavne istorije.

1467. Umro vojvoda od Burgundije Filip Dobri, osnivač Burgundije, države koja je u XV veku bila rival Francuske, a od 1678. pripada Francuskoj.

1520. Papa Lav X ekskomunicirao Martina Lutera bulom u kojoj je kao jeres osudio Luterove teze o indulgencijama, dogmama i uređenju katoličke crkve. Ideje o reformi crkve sistematizovane u 95 teza Luter je 1517. prikovao na vrata Dvorske crkve u Vitembergu, označivši početak raskola katoličke Evrope.

1843. Rođen norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig, koji je, inspirišući se nacionalnim folklorom, afirmisao norvešku muziku u svetu.

1862. Na “Čukur-česmi” u Beogradu turski vojnik ubio srpskog dečaka, što je izazvalo sukobe u gradu. Turci potom sa beogradske tvrđave, gde je bio smešten njihov garnizon, bombardovali Beograd.

1882. Rođen rumunski general i državnik Jon Antonesku, diktator pronemačke vlade u Drugom svetskom ratu. Uveo zemlju u Trojni pakt i priključio se napadu na SSSR 1941. Osuđen 1946. na smrt kao ratni zločinac i streljan.

1903. Posle ubistva Aleksandra Obrenovića u Majskom prevratu, Skupština Srbije izabrala Petra Karađorđevića za kralja Srbije. Tokom njegove vladavine učvršćen parlamentarizam i ubrzan privredni i kulturni razvoj zemlje. Povukao se sa vlasti 22. juna 1914, a kraljevska ovlašećenja dobio njegov drugi sin Aleksandar.

1904. Više od 1.000 ljudi, većinom žena i dece, poginulo blizu Njujorka u požaru koji je zahvatio brod “General Slokam”.

1907. Počela Druga haška mirovna konferencija, na kojoj su 44 države, uključujući Srbiju i Crnu Goru, usvojile 13 konvencija o zakonima i običajima ratovanja. Četvrtom konvencijom osnovan Stalni arbitražni sud u Hagu.

1919. Engleski piloti Artur Braun i Džon Olkok okončali prvi direktan let preko Atlantika.

1920. Italijanski inženjer, jedan od osnivača bežične telegrafije Đulielmo Markoni, emitovao u Engleskoj prvi muzički radio-prenos, muzičku numeru australijske operske pevačice Neli Melba.

1940. Nemačke trupe probile liniju Mažino kod Sedana. Sistem utvrđenja dugačak 360 kilometara, koji su Francuzi izgradili duž granice prema Nemačkoj između dva svetska rata, smatran remek-delom građevinarstva i fortifikacije.

1969. Po povlačenju Šarla de Gola sa političke scene za predsednika Francuske izabran Žorž Pompidu.

1975. Košarkaši Jugoslavije postali šampioni Evrope pobedom nad reprezentacijom SSSR u Beogradu.

1977. Adolfo Suares i njegova koalicija Demokratskog centra pobedili na prvim slobodnim izborima u Španiji posle smrti Franciska Franka koji je diktatorski vladao od 1939.

1982. Argentinske snage na Foklandskim ostrvima predale se Britancima. Time okončan rat u kom je poginulo oko 1.000 ljudi.

1988. Pakistanski predsednik Zija ul Hak objavio da će islamsko šerijatsko pravo postati vrhovni zakon u Pakistanu.

1992. Srpski književnik Dobrica Ćosić izabran za prvog predsednika Jugoslavije. Za prvog premijera nove države prethodnog dana izabran američki biznismen srpskog porekla Milan Panić.

1992. Parlament Japana, prvi put od Drugog svetskog rata, odobrio angažovanje japanskih vojnika u inostranstvu.

1994. Izrael i Vatikan uspostavili pune diplomatske odnose, potvrđujući dogovor o međusobnom priznavanju i pomirenju posle vekovnih sukobljavanja Jevreja i rimokatolika.

1995. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju o proširenju snaga UN u Bosni i Hercegovini trupama za brza dejstva, sastavljenih od 12.000 francuskih, britanskih i holandskih vojnika. Rusija i Kina uzdržale se od glasanja.

1996. Umrla američka pevačica Ela Ficdžerald, “kraljica džeza”, čuvena po “skat”-dijalozima s velikim džez-muzičarima Armstrongom, Elingtonom i Bejzijem.

2000. U atentatu u Budvi lakše povređen Vuk Drašković, lider Srpskog pokreta obnove, u to vreme jedne od najvećih opozicionih političkih stranaka u Srbiji.

2000. Rimsko-katolički biskup Augustin Misago optužen za saučesništvo u masakru više od pola miliona stanovnika Ruande 1994. i genocid oslobođen optužbi i pušten na slobodu.

2001. Pored Petrovog Sela kod Kladova otkrivena masovna grobnica u kojoj je zakopano oko 30 tela za koja se pretpostavlja da su žrtve sukoba na Kosovu 1999.

2001. Šangajska petorka, odnosno Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, posle prijema Uzbekistana u članstvo preimenovali organizaciju u Šangajska organizacija za saradnju, regionalnu organizaciju za borbu protiv islamskog militarizma.

2003. Vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore osvojila zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Sloveniji.