“Krivci” što smo noćas spavali duže! Ljudi koji su IZMISLILI POMERANJE SATOVA imali su samo jedan cilj

Pretpostavljamo da ste se noćas lepo odmorili i naspavali. Kako i ne biste kada ste u krevetu proveli čitav sat duže nego obično. Za to imate da zahvalite ovim ljudima!

Pomeranje satova
Matt Callow / Foter / CC BY-SA

Iako pomeranje časovnika nije toliko stara praksa i iako je regulisana zakonima većine zemalja sveta tek u 20. veku, ideja je postojala vekovima ranije. Još su drevne civilizacije prilagođavale svoje obaveze prema izlasku i zalasku sunca, pa su na primer Rimljani koristili drugačije, vodene časovnike za različite mesece u godini.

Da dnevna svetlost može da se mnogo efikasnije iskoristi samo jednostavnim pomeranjem sata unapred ili unazad u odnosu na doba godine prvo je formulisao krajem 19. veka Džordž Vernon Hadson, entomolog sa Novog Zelanda. On je, sakupljajući primerke za svoju kolekciju insekata, uočio koliko je za ljude bitno da iskoriste dan. Zato je u svom radu pred Kraljevskim društvom u Velingtonu predložio letnje pomeranje vremena za dva sata.

Međutim, ideja bi verovatno ostala zaboravljena da je, deset godina kasnije, nije vaskrsao britanski preduzimač i graditelj Vilijam Vilet.

Priča kaže da je Vilet tokom jednog ranojutarnjeg jahanja po okolini Londona, u leto 1905. godine primetio kako veliki broj ljudi i dalje spava iako je sunce odavno izašlo.

I tako je, znajući da se vreme sunčevog izlaska menja tokom godine, Vilet pokrenuo veliku kampanju za uvođenje takozvanog “britanskog letnjeg vremena” koje bi podrazumevalo da se svake nedelje u aprilu kazaljke na časovnicima pomeraju za po 20 minuta unapred, a zatim vrate unazad tokom četiri nedelje u septembru.

Pomarenje vremena
Wikipedia/Kolaž

Neumorno lobirajući sve do Prvog svetskog rata, Vilet je pridobio neke poslanike u engleskom parlamentu, uključujući i tada mladog Vinstona Čerčila. Nažalost, ovaj vizionar nije dočekao da vidi pobedu svoje ideje. Umro je za vreme epidemije gripa 1915. godine.

Ironično, njegov predlog je prvo prihvatila “neprijateljska” Nemačka 1916. godine zakonom regulisavši “letnje” računanje vremena. Nemci su tako kazaljke prvi put pomerili sa 23h na ponoć 30. aprila 1916. mada su njihovi motivi bili praktične prirode – želeli su da smanje upotreba veštačkog osvetljenja kako bi se štedelo gorivo potrebno za ratne snage tokom Prvog svetskog rata.

Britanci su ih sledili 1921, a potom i gotovo sve evropske zemlje i SAD. Srbija je počela da koristi letnje računanje vremena prvi put 27. 3. 1983. godine.