Malo zrno iz svemira koje je promenilo sve – Život je na Zemlju stigao ovako?

Sonda Roseta uskoro bi trebalo da napravi veliki korak za nauku i sleti na kometu Čurjumov-Gerasimenko. Zbog brzine kretanja komete, naučnici pokušaj sletanja na njenu površinu porede sa sletanjem na ispaljeni metak u pokretu.

Evropska svemirska agencija (ESA) objavila je da će 12. novembra pokušati da spusti svoj „Philae” lender na kometu 67P/Čurjumov-Gerasimenko.

Mesto koje je odabrano za spuštanje opreme za ispitivanje komete nazvano je „Site J”.

Rosetta se svakim danom približava površini komete i trenutno se nalazi na visini od svega 10 kilometara od svog cilja, javlja BBC.

Sletanje na površinu Čurjumov-Gerasimenko trajaće oko sedam sati.

Ipak, pre toga, Rosetta mora izvezdi više ključnih manevara, pa bi misija mogla biti prekinuta, ukoliko se promaši tačna lokacija.

Tokom spuštanja, Philae će praviti fotografije i uzimati uzorke prašine, gasa i plazme iz okruženja blizu površini komete.

Takođe, napraviće poslednju fotografiju Rosetta orbitera, a očekuje se da će prve slike stići na Zemlju nekoliko sati posle odvajanja sonde i lendera.

Nakon spuštanja, Philae će napraviti panoramsku fotografiju svog okruženja, a prvi eksperimenti biće izvedeni samo sat vremena od spuštanja. Trajaće 64 sata, zbog ograničenog kapaciteta baterija lendera.

Zbog brzine kretanja komete, naučnici pokušaj sletanja na njenu površinu porede sa sletanjem na ispaljeni metak u pokretu.

Komete su delovi materijala preostali iz doba formiranja prvih planeta, kada je Sunce bilo samo vreli disk prašine i gasa.

Sačinjene su od leda, prašine i malih čestica kamena, a postoji mogućnost da su donele vodu na Zemlju i čak „oplodile” našu planetu prvim gradivnim elementima živih bića.

Roseta je putovala duže od jedne decenije, od kako je 2. marta 2004. lansirana iz Francuske Gvajane.