Marija Montesori otvorila prvu školu po svojoj revolucionarnoj metodi učenja dece – 1907. godine

Marija Montesori
Wikipedia

Na današnji dan 1907. godine Marija Montesori, italijanska doktorka, obrazovna radnica i pedagoškinja, otvorila je svoju prvu školu. Njene obrazovne metode su i danas u primeni u velikom broju državnih i privatnih škola širom sveta.

 

Osnivačica “Montesori metode” imala je zanimljiv životopis. Rođena je u Italiji kao dete katoličkih roditelja i katoličanstvo je imalo važnu ulogu u njenom životu. Bila je prva žena koja je diplomirala na medicinskom fakultetu poznatog rimskog univerziteta “La Sapienza”. Time je postala jedna od prvih žena doktora u Italiji.

Isprva je bila zaposlena na psihijatriji, gde se bavila decom s posebnim potrebama. Za njih je razvila specijalni program učenja pisanja i čitanja.

Ta su deca sa osam godina polagala test, na kojem se pokazalo da su tako dobro naučila da čitaju i pišu da su iznad proseka čak i obične dece!

Podstaknuta ovim, na današnji dan 1907. godine Marija Montesori je otvorila školu za decu u Rimu u kojoj se podučavalo po njenoj metodi. Nazvala ju je “Casa dei bambini” (Dečja kuća).

U školu je uključila brojne aktivnosti i obrazovne materijale, ali je zadržavala samo one koji su djecu zaista zaokupljali. Montesori je shvatila da djeca koja provode vrijeme u okruženju koje je osmišljeno da podržava njihov prirodni razvoj imaju moć da sama sebe obrazuju. Kasnije je taj proces nazivala samo-obrazovanjem (auto-edukacijom).

Godine 1914. je zapisala: „Nisam ja izmislila metodu obrazovanja, ja sam samo dala nekoj maloj djeci šansu da žive.”

Kad se njena metoda pročula u svetu, počele su se otvarati mnoge “Montesori” škole.

Pred Musolinijem Marija je pobegla u Španiju, a kada je tamo izbio Građanski rat, u Holandiju. Jedno vreme je živela i u Indiji.

Danas se po načelima njene metode podučava u otprilike 20,000 “Montesori” škola u svetu.

Ostali događaji na današnji dan:

1066. Krunisan Harold II, poslednji engleski anglosaksonski kralj. Poginuo iste godine kod Hestingsa u bici protiv pretendenta na engleski presto, normanskog vojvode Vilijama Osvajača.
1322. U manastiru Žiča krunisan srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina. Tokom vladavine do 1331. pobedio vojsku bosanskih feudalaca, Bugare kod Velbužda i osigurao prevlast nad Makedonijom. Sa prestola ga zbacio sin Dušan. Umro pod nerazjašnjenim okolnostima u zatočeništvu u Zvečanu. Podigao manastir Visoki Dečani.
1492. Kralj Ferdinand i kraljica Izabela pobedonosno ušli u Granadu pošto je njihova vojska porazila Boabdila, poslednjeg emira Granade. Time okončano ponovno osvajanje Pirinejskog poluostrva koje je od 711. bilo pod arapskom vlašću.
1745. Rođen francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje, koji je s bratom Žozefom Mišelom 1783. konstruisao prvi balon napunjen zagrejanim vazduhom.
1810. Mirom u Konstantinopolju Turska predala Rusiji poluostrvo Krim i oblast Kuban.
1822. Rođen nemački arheolog Hajnrih Šliman, koji je svoje celokupno bogatstvo stečeno u mladosti trgovinom potrošio na arheološka istraživanja. 1868. otkrio Troju koristeći se podacima iz Homerovih spevova “Ilijada” i “Odiseja”, a potom i Mikenu, Orhomen i Itaku.
1829. Umro češki slavista Jozef Dobrovski, otac slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslovenskog jezika, glavna ličnost češkog narodnog preporoda.
1884. Umro češki sveštenik, bilogičar i botaničar Gregor Mendel. Prvi došao do jasnih i preciznih formulacija o prenošenju naslednih osobina i time postavio temelje moderne genetike. Rezultate, potvrđene 1900, izložio 1865. u delu “Eksperimenti s biljnim hibridima”.
1916. Počela Mojkovačka bitka u Prvom svetskom ratu u kojoj su Crnogorci pod komandom serdara Janka Vukotića odbili ofanzivu znatno jačih austrougarskih snaga i time omogućili srpskoj vojsci odstupnicu prema Jadranu.
1919. Umro Teodor Ruzvelt, predsednik SAD, čija je politika stvorila svetsku silu od SAD. Dužnost šefa države preuzeo kao potpredsednik SAD, posle ubistva predsednika Vilijama Mekinlija 1901. Sproveo plan za izgradnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio 1906. Nobelovu nagradu za mir.
1929. Jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo Vidovdanski ustav, raspustio Skupštinu i zaveo ličnu vlast u državi.
1941. Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt u govoru u Kongresu definisao američki cilj o slobodi govora, religije, slobodi od straha i od siromaštva.
1945. Maršal Jugoslavije Josip Broz i šef britanske vojne misije Ficroj Meklin u Drugom svetskom ratu sklopili sporazum o uspostavljanju vazduhoplovne baze kod Zadra za potrebe savezničkog vazduhoplovstva u borbi protiv nemačkih snaga.
1949. Umro američki filmski režiser Viktor Fleming, svetsku slavu stekao filmom “Prohujalo s vihorom”.
1963. Iranski šah Reza Pahlavi počeo “belu revoluciju” uvođenjem agrarne reforme i prava glasa za žene.
1978. Kruna Svetog Stefana, prvog hrišćanskog mađarskog kralja, koju su odneli Amerikanci posle Drugog svetskog rata, vraćena u Mađarsku.
1993. Umro američki trubač, pevač i kompozitor Džon Birks Dizi Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Odigrao presudnu ulogu u stvaranju bi-bap muzike.
1993. Umro ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev, zvezda svetske baletske scene.
1995. U provinciji Šansi na severu Kine poginulo najmanje 100 ljudi u eksploziji posle sudara 2 teretna voza natovarena tonama trinitrotoluola.
2000. Jake policijske snage razdvajale dva skupa na Cetinju u Crnoj Gori gde su Srpska pravoslavna crkva i samoproklamovana Crnogorska pravoslavna crkva održavale centralno božićno slavlje na Badnji dan.
2002. Petnaestogodišnji Čarls Bišop poginuo kada se u avionu “cesna-172” obrušio na zgradu “Banke SAD” u centru grada Tampa na Floridi. U poruci koja je potom pronađena izrazio simpatije prema Osami bin Ladenu i podržao terorističke napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001.