Milioni ljudi su videli ovu sliku, ali bilo je potrebno više od 100 godina da neko primeti jedan NEVEROVATAN DETALJ

Prema novoj teoriji o nastanku čuvene slike, norveški slikar Edvard Munk je bio inspirisan pojavom retkog tipa oblaka koji se javlja samo na velikim visinama.

Wikipedia

Na slici “Vrisak”, poznatom prikazu ćelavog čoveka u crnoj odeći koji se drži za glavu dok vrišti, u pozadini dominira narandžasto nebo. Ranije se verovalo da je slikar hteo da prikaže mentalnu bolest, ali novo otkriće navodi da je Munk bio inspirisan sedefnim oblacima iznad Osla.

Pretpostavka iz 2004. godine bila ja da je slika inspirisana neobičnom bojom neba posle erupcije vulkana Krakatau u Indoneziji, iz 1883. godine, kada je slikar u svom dnevniku zapisao “nebo je postalo krvavocrveno”.

VIŠE OD UMETNOSTI: Depresivac koji je najdublje praznine svoje duše prenosio na platno

Vrisak
Wikipedia

Nova teorija kaže da su se tog dana sedefni oblaci pojavili iznad Osla. Ti oblaci, poznati i kao polarni stratosferski oblaci, na nebu se javljaju samo u periodima dugotrajne i intenzivne hladnoće.

Prepoznatljivi su po intenzivnim bojama i nijansama koje nekada podsećaju na naftne mrlje na nebu, a nekada na prelivanje boje krvi. Vulkanska erupcija menja boju oblaka, ali ne menja i njihov oblik.

Na slici “Vrisak”, međutim, oblaci su talasasti i tanki poput sedefnih oblaka.

– Znamo da su se sedefni oblaci javljali na području Osla u 19. veku – kaže Helena Muri, istraživač sa Univerziteta u Oslu, i navodi da je još jedan svedok njihove pojave tada zapisao da su oblaci “bili toliko lepi da ste mogli da poverujete da se nalazite na drugom svetu”.

Helena Muri, ipak, ostavlja otvorenu i mogućnost za druge pretpostavke, kao što je ona o mentalnoj bolesti, koju navode psiholozi.