Aljaska prenesena iz ruskog u američko vlasništvo – 1867. godina

Kupovina je izvršena pomoću čeka od 7.2 miliona dolara. Na taj način Amerikanci su dobili zemljište na Aljasci za manje od pet centi po hektaru.

Na današnji je dan izvršen prenos vlasništva Aljaske od Ruskog carstva na Sjedinjene Američke Države.

Zanimljivo je da su Rusi smatrali da su dobili dobru ponudu.

Naime, bojali su se da bi im Aljasku ionako otela neka druga sila ukoliko je ne bi prodali (npr. Velika Britanija, koja je vladala susednom Kanadom), te da u tom slučaju ne bi dobili ništa.

Značajan broj Amerikanaca bio je protiv kupovine Aljaske. Njena vrednost pokazala se tek mnogo kasnije, kada je na njoj otkriveno zlato.

Na današnji dan slavi se na Aljasci državni praznik, tzv. „Dan Aljaske”.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1405. Rođen Enea Silvio Pikolomini, papa Pije II od 1458. Pokušao da ujedini Evropu u krstaški pohod protiv Turske. Njegovi istorijski spisi sadrže vredne podatke o evropskim narodima, uključujući južnoslovenske.

1469. Kraljica Isabela od Kastilje udala se za aragonskog kralja Fernanda II. Pod jednu krunu došle gotovo sve španske hrišćanske zemlje.

1685. Francuski kralj Luj XIV poništio Nantski edikt i tako protestante lišio verskih i građanskih sloboda koje im je 1598. garantovao kralj Anri IV. Oko 200.000 protestanata, uglavnom intelektualaca, emigriralo u susedne zemlje.

1692. Postavljen kamen-temeljac Petrovaradinske tvrđave kod Novog Sada, jednog od najznačajnijih austrijskih strateških utvrđenja u borbi protiv Turaka.

1697. Rođen italijanski slikar Đovani Antonio Kanal, poznat kao Kanaleto. Majstor venecijanskih pejsaža.

1842. Rođen srpski političar, ekonomista i istoričar Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije. Kao šef srpske diplomatije sa Austro-Ugarskom 1881. potpisao Tajnu konvenciju, kao ministar finansija uveo dinar kao novčanu jedinicu u Srbiji i metarski sistem mera.

1860. Britanske trupe tokom Opijumskog rata spalile Juanmingjuan, letnju carsku palatu u Pekingu.

1865. Umro engleski državnik Henri Džon Templ, poznat kao lord Palmerston. Kao premijer, u dva mandata, bio glavni zagovornik Opijumskog rata protiv Kine i Krimskog rata protiv Rusije. Brutalno ugušio ustanak u Indiji.

1893. Umro francuski kompozitor Šarl Guno. Proslavio se operama „Faust” i „Romeo i Julija” i obradom Bahovog I preludija „Meditacije”.

1922. Osnovana Britanska radio kompanija, BBC.

1925. Rođena grčka glumica Melina Merkuri. Veoma angažovana šezdesetih godina XX veka u borbi protiv vojne hunte, potom ministarka kulture u vladi grčkih socijalista.

1926. Rođen Čak Beri, američki kompozitor i pevač, začetnik rokenrola.

1931. Umro američki izumitelj Tomas Alva Edison. Patentirao više od 1.000 izuma, među njima električnu sijalicu sa ugljenim vlaknom, fonograf, mikrofon, kinetoskop. U njegovoj laboratoriji u Menlo Parku, blizu Njujorka, 1884. radio i Nikola Tesla.

1967. Sovjetski vasionski brod Venera4 ušao u atmosferu Venere kao prva letelica u istoriji astronautike i emitovao podatke na Zemlju. Kontakt izgubljen kada je brod bio na 27 kilometara iznad površine Venere.

1989. Pod pritiskom masovnih demonstracija, generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Istočne Nemačke Erih Honeker podneo ostavku. Za novog šefa partije izabran Egon Krenc, ali su antivladine demonstracije nastavljene.

1991. Na drugom plenarnom zasedanju Konferencije o Jugoslaviji u Hagu predsednik Srbije Slobodan Milošević odbio predlog Deklaracije o Jugoslaviji kojom je bilo predviđeno da bivše federalne jedinice postanu suverene i nezavisne republike, međunarodno priznate. Predsednik Srbije kasnije odbio sve ostale verzije Sporazuma za opšte rešenje krize u SFRJ koje su nudili međunarodni posrednici.

1991. Televizija Beograd je počela da emituje program preko satelita.

1998. Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu, na kraju šestodnevne posete Kini, razgovarao s kineskim predsednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na tom nivou od 1949.

1998. Najmanje 700 osoba poginulo u eksploziji naftovoda na jugu Nigerije.

2000. Predsednik Crne Gore Milo Đukanović odbio učešće u Vladi Jugoslavije i založio se za nastavak političkog dijaloga Srbije i Crne Gore o novoj državnoj zajednici. Đukanović u narednom periodu tražio da dve federalne jedinice prvo dobiju međunarodno priznanje, a potom formiraju savez.

2001. Četvorica sledbenika Osame bin Ladena, vođe Al Kaide, osuđeni u Njujorku na doživotnu robiju, bez prava žalbe, zbog bombaških napada 1998. na Ambasade SAD u Africi.

2002. Na moskovskom bulevaru Novi Arbat ubijen Valentin Tcvetkov, guverner Magadana, regiona na dalekom istoku Rusije.