Amerikanci ubili sinove Sadama Huseina – 2003. godina

Budući da su Sadamovi sinovi bili na listi najtraženijih meta u Iraku, u napad na njih krenula je specijalna jedinica Task Force 20, potpomognuta od strane 101. vazdušne divizije.

Američke trupe su u Iraku izvršile vojnu operaciju u kojoj su likvidirale sinove Sadama Huseina – Udaya i Qusaya.

Uday je bio stariji. Imao je 39 godina i bio je predviđen za Sadamovog naslednika. Bio je poznat po ekstravagantnom načinu života i nasilnoj ćudi. Imao je navodno oko 1.200 luksuznih automobila, uključujući i Rols Rojs. Ubio je više ljudi, navodno i jednog vojnika koji je odbio da mu salutira. Poznat je i po tome što je posedovao zlatni AK-47 Kalašnjikov.

Međutim, nakon atentata koji je izvršen na njega devedesetih godina, u kojem je ispaljeno osam metaka dok se vozio u svom Poršeu, ostao je delomično invalid. Stoga je Sadam svojim naslednikom proglasio mlađeg sina Qusaya (37 godina).

On je, za razliku od brata, bio povučeniji i mirniji, oženjen kćerkom visokog vojnog zapovednika, s kojom je imao tri sina.

Na današnji dan obojica sinova nalazila su se u jednoj vili u gradu Mosulu. S njima je bio i Mustafa Husein, 14-godišnji Qusayev sin.

Amerikancima je dojavljena njihova lokacija, verovatno od strane vlasnika vile. Budući da su Sadamovi sinovi bili na listi najtraženijih meta u Iraku, u napad na njih krenula je specijalna jedinica Task Force 20, potpomognuta od strane 101. vazdušne divizije.

Pred vilom je bio parkiran Udayev Lambordžini, kojeg mu je poklonio Gadafi. U napadu je učestvovalo čak 200 američkih vojnika, nekoliko helikoptera i jedan napadački avion A-10 Thunderbolt.

Nakon četiri sata, Amerikanci su srušili čitavo jedno krilo vile. Prodrli su u kuću i našli mrtva tela oba Sadamova sina, kao i 14-godišnjeg unuka. Četvrta žrtva bio je njihov telohranitelj.

Nakon toga Sadamu je ostao živ samo još jedan sin, iz braka s mlađom drugom ženom. Ime mu je Ali Husein i do danas je ostalo nepoznato gde se skriva.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1739. Turska vojska u bici kod Grocke pobedila Austrijance i primorala ih da napuste Srbiju i Beograd. Beogradskim mirom od 18. septembra Beograd i teritorije severno od Zapadne Morave su posle 21 godine ponovo pripali Otomanskom carstvu.

1784. Rođen nemački astronom i matematičar Fridrih Vilhelm Besel, koji je izračunao putanju Halejeve komete.

1812. U bici kod Salamanke, u Španiji, Britanci su pod komandom vojvode od Velingtona porazili Napoleonovu vojsku kojom je komandovao maršal Ogist Marmon.

1832. U Beču umro Napoleon II, vojvoda od Rajhštada, sin Napoleona I Bonaparte i Marije Lujze, unuk habsburškog cara. Nesuđeni car, naslednik najmoćnijeg vladara u Evropi, umro je u carskom dvorcu Šenbrun, u kojem je 22 godine ranije boravio Napoleon kao pobednik nad habsburšskim Bečom.

1852. U Veneciji umro francuski vojskovođa Ogist Marmon. Kao vojvoda od Raguze, proglasio je 31. januara 1808. aneksiju Dubrovačke republike, a od 1809. do 1811. bio je generalni guverner Ilirskih provincija.

1888. Rođen američki mikrobiolog poreklom iz Ukrajine Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.

1898. Rođen američki vajar Aleksander Sterling Kalder, autor apstraktnih prostornih konstrukcija od metalnih elemenata povezanih žicama, koje je pomoću malih motora učinio pokretnim, pa su dobile naziv „mobili”. Njegov „mobil” ogromnih razmera postavljen je 1958. ispred palate UNESKO-a u Parizu.

1933. Američki pilot Vili Post prvi je sam obleteo Zemlju. Let je trajao sedam dana, 18 časova i 49 minuta.

1934 – Američkog pljačkaša banaka i ubicu, „državnog neprijatelja broj jedan” Džona Dilindžera, u Čikagu su, nakon 13 meseci potere, ubili agenti Federalnog istražnog biroa.

1943. Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele italijanski grad Palermo, na ostrvu Sicilija.

1944. U Lublinu u Drugom svetskom ratu grupa poljskih političara, poslata iz SSSR-a, formirala Komitet narodnog oslobođenja, koji je Moskva priznala kao privremenu poljsku vladu nasuprot izbegličkoj vladi u Londonu.

1972. Sovjetska kosmička sonda „Venera 8″ spustila se na površinu Venere s koje je deset minuta, pre nego što su izgoreli instrumenti, emitovala podatke.

1981. Turski terorista Mehmet Ali Agdža osuđen na doživotnu robiju zbog pokušaja atentata na papu Jovana Pavla II 13. maja. Nakon 20 godina pušten je iz zatvora i u junu 2000. predat je Turskoj.

1988. U ekploziji automobila-bombe u blizini sirijske vojne baze u zapadnom Bejrutu poginulo je sedam, a ranjeno 48 ljudi.

1991. Predsedništvo SFRJ izdalo naredbu o razoružavanju i demobilizaciji svih ilegalnih vojnih formacija u Hrvatskoj.

1992. Najveći kolumbijski krijumčar droge Pablo Eskobar pobegao iz zatvora.

1994. Pozivajući se na ekonomsku krizu, predsednik Rafael Kaldera suspendovao ustavna prava u Venecueli.

1996. Ispuštanjem paketa sa hranom iz aviona, UN su počele humanitarnu pomoć za oko 700.000 ljudi u južnom Sudanu, kojima je zapretila smrt od gladi.

1997. Italijanski sud osudio nacističkog SS oficira Eriha Pribkea na pet godina zatvora za zločine počinjene u Italiji za vreme Drugog svetskog rata.

2001. Počele su pripreme profesionalnih ronilaca za izvlačenje nuklearne podmornice Kursk, koja je u avgustu 2000, tokom vežbi u Barencovom moru, potonula na dubinu od 107 metara, a svih 118 članova posade je poginulo.

2001. Umro Indro Montaneli, doajen italijanskog novinarstva i osnivač dnevnog lista „Il Đornale Nuovo”, koji danas izlazi pod imenom „Il Đornale”. Postao je poznat kao ratni izveštač iz Finske tokom Drugog svetskog rata.

2003. U napadu američkih snaga na jednu rezidenciju iračkog predsednika Sadama Huseina u Mosulu poginula su dvojica njegovih sinova, Udaj i Kusaj.

2004. U 76. godini umro američki kompozitor Džeri Goldsmit, autor muzike za mnoge klasične filmove i popularne TV serije.