Astronaut Norman Tagard postao prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos ruskom raketom – 1995. godina

Na današnji dan prvi put je jedan američki astronaut NASA-e poletio u svemir na ruskom brodu. Norman Tagard je lansiran je u svemir sa kosmodroma u Bajkonuru u Kazahstanu raketom Sojuz-U2.

Zanimljivo je da su te rakete sovjeti razvili u doba Hladnog rata od interkontinentalnih balističkih raketa R-7 namenjenih gađanju američkih ciljeva nuklearnim bombama.

Svemirska misija na kojoj je bio Norman Tagard imala je oznaku Sojuz TM-21 i svrha joj je bila da doveze astronaute na svemirsku stanicu Mir. Zajedno s Tagardom putovala su još dva ruska astronauta. Kad su svi uspešno došli na stanicu Mir, dogodilo se da je prvi put u istoriji istovremeno u svemiru bilo čak 13 ljudi (njih trojica, tri od ranije na  stanici Mir i još sedmorica u američkom spejs-šatlu Atlantis).

Zanimljivo je da se Norman Tagard na Zemlju vratio nakon čak 115 dana provedenih u svemiru i to sa spejs-šatlom Atlantis. Norman se vratio zajedno s ista ona dva Rusa s kojima je poletio s Bajkonura. Rusima je to ujedno bila prva vožnja američkim spejs-šatlom.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1489 – Kraljica Kipra Katarina Kornaro,poslednja vladarka iz dinastije Lizinjan, ustupila je svoju kraljevinu Mletačkoj Republici.

1558 – Nemački car Ferdinand I uzeo je titulu svetog rimskogcara bez uobičajenog papinog krunisanja.

1804 – Rođen je austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji, koji je bečkom vlaceru dao klasični oblik i znatno doprineo njegovoj popularnosti. Komponovao je više od 150 valcera, od kojih je najpoznatiji “Lorelaj-Zvuci Rajne”, veliki broj marševa, među kojima i čuveni “Marš Radecki”, polke, kadrile.

1820 – Rođen je Vitorio Emanuele II, poslednjisardinski kralj (od 1849) i prvi kralj ujedinjene Italije od 1861. do smrti 1878. Popularni “padre della patria”, Vitorio Emanuele II inaugurisao je parlamentarnu vladavinu u Italiji.

1864 – Engleski istraživač Samjuel Bejker otkrio je drugi izvor reke Nil u istočnoj Africi i nazvao ga Albertovo jezero.

1879 – Rođen je nemački naučnik Albert Ajnštajn,najistaknutiji teoretičar fizike u 20. veku, tvorac teorije relativiteta (1916), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Iz Nemačke je emigrirao u SAD 1933, posle dolaska nacista na vlast. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nemci mogli napraviti atomsku bombu, započeli su u SAD istraživački radovi za proizvodnju te bombe. Bio je oženjen srpskom matematičarkom Milevom Marić.
1883 – U Londonu je umro nemački filozof i ekonomist Karl Mark, najznačajniji teoretičar modernog socijalizma i komunizma u 19. veku. S Fridrihom Engelsom objavio je 1848. “Komunistički manifest” (“Prilog kritici Hegelove filozofije prava”, “Teze o Fojerbahu”, “Osamnaesti brimer Luja Bonaparte”, “Kapital – kritika političke ekonomije”).

1891 – Podmornica “Monarh” je postavila telefonski kabl ispod Lamanša, pripremajući prvu telefonsku vezu Velike Britanije s kontinentom.

1932 – Rođen je srpski pesnik, novinar, pisac filmskih scenarija i radio drama Miroslav Antić. Objavio je više od 30 knjiga, među kojima i zbirke pesama za decu “Plavi čuperak”, “Nasmejani svet”, “Šašava knjiga”.

1932 – Samoubistvo je izvršio američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije “Kodak”.

1938 – Streljan je ruski revolucionar Nikolaj Buharin. Jedan odvodećih ideologa boljševika proglašen je krivim za kontrarevolucionarne aktivnosti i špijunažu na montiranom procesu i osuđen na smrt.

1945 – Britansko ratno vazduhoplovstvo izbacilo je naželeznički vijadukt u nemačkom gradu Bilefeld najtežu bombu u Drugom svetskom ratu, “Velikog Slema” težine 11 tona.

1953 – Umro je Klement Gotvald predsednik Čehoslovačke od 1948, kada su svu vlast u toj državi preuzeli komunisti. U njegovo vreme staljinističko razdoblje kulta ličnosti dostiglo je vrhunac, a na insceniranim procesima osuđeni su na smrt i streljani neki istaknuti komunisti kao što su Slanski i Klementis.

1976 – Egipat je poništio ugovor o prijateljstvu i saradnji sklopljen sa Sovjetskim Savezom 1971.

1979 – Najmanje 200 ljudi je poginulo prilikom pada aviona tipa”Trajdent” na jednu fabriku blizu Pekinga.

1980 – U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo je 87 osoba,među kojima 14 članova američkog bokserskog tima.

1983 – Članice Organizacije zemalja proizvođača nafte (OPEK)saglasile su se, prvi put od osnivanja te organizacije 1960. da smanje cene nafte za 15 odsto.

1986 – Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umetničke akademije u Beogradu (simfonijska poema “Put u pobedu”, kantate “Vezilja slobode”, “Svetli grobovi”, “Srbija”, gudački kvarteti, solo pesme).

1991 – “Birmingemska šestorka” – šest Iraca pogrešnooptuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem – oslobođena je nakon 16 godina provedenih u zatvoru.

1997 – Umro je američki filmski režiser Fred Cineman, dobitnik dva Oskara za filmove “Odavde do večnosti” i “Čovek za sva vremena”. Čuven je i po filmovima “Tačno u podne”, “Starac i more” i “Operacija Šakal”.

2002 – Predstavnici Srbije, Crne Gore, SR Jugoslavije i Evropskeunije potpisali su u Beogradu Sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore. Time je prestala da postoji Jugoslavija, 83 godine nakon što je, na kraju Prvog svetskog rata, stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova državna zajednica Srbija i Crna Gora formalno je uspostavljena 4. februara 2003.

2003 – Američki predsednik Džordž Buš produžioje sankcije Iraku uvedene 1995, kojima se zabranjuje američkim građanima i kompanijama da ulažu u razvoj iračke naftne industrije.

2004 – Pobedom na izborima ruski predsednik Vladimir Putin obezbedio je drugi četvorogodišnji mandat. Na taj položaj ponovo je izabran 2012. godine.

2006 – Umro je bivši predsednik Estonije Lenart Meri ključna ličnost pokreta za nezavisnost te baltičke zemlje. Bio je prvi predsednik Estonije, nakon sticanja nezavisnosti 1992. godine.