Avioni NATO-a prvi put bombardovali centar Beograda – 1999. godine

Na današnji dan 1999. godine avioni NATO-a bombardovali su centar Beograda, prvi put od početka vazdušnih napada na SR Jugoslaviju 24. marta.

 

U napadu NATO-a, 3. aprila 1999. godine, u Beogradu se pogođene zgrade republičkog i Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova. U Novom Sadu srušen je drugi most na Dunavu.

NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije (kodno ime Operacija Saveznička sila ili u SAD Operacija Plemeniti nakovanj bila je završna faza Rata na Kosovu i Metohiji, koja je trajala od 24. marta do 10. juna 1999. godine.

Intervencija NATO-a je izvršena bez odobrenja Saveta bezbednosti zbog optužbi da srpske snage bezbednosti vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca. Neposredan povod za akciju bila su dešavanja u Račku i odbijanje jugoslovenske delegacije da potpiše sporazum iz Rambujea.

Procene štete koju je imala SRJ kreću se od 30 do 100 milijardi dolara. Konačan broj žrtava zvanično nije saopšten, a srpske procene se kreću između 1.200 i 2.500 poginulih i oko 5.000 ranjenih.

Napadi su suspendovani 10. juna, nakon potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova i Metohije. Istog dana u Savetu bezbednosti je usvojena Rezolucija 1244. po kojoj SR Jugoslavija (Srbija) zadržava suverenitet nad Kosovom i Metohijom, ali ono postaje međunarodni protektorat pod upravom UNMIK-a i KFOR-a. Sa vojskom i policijom u Srbiju je izbeglo više od 200.000 kosmetskih Srba i drugih nealbanaca.

Ostali događaji na današnji dan:

1512. Turski sultan Bajazit II abdicirao u korist sina Selima I.

1682. Umro španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, jedan od najznačajnijih predstavnika visokog baroka u slikarstvu.

1807. U selu Voganj kod Rume počela Ticanova buna u kojoj je učestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela rumskog i iločkog vlastelinstva. Austrijska vojska za 10 dana ugušila pobunu, a vođa Teodor Avramović Tican uhvaćen i krajem godine streljan.

1897. U Beču umro nemački kompozitor i pijanista Johanes Brams, autor brojnih simfonija, klavirskih koncerata, horskih i solo pesama.

1915. U Valjevu umrla srpska slikarka Nadežda Petrović, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. Smatra se začetnikom modernog srpskog slikarstva.

1922. Josif Visarionović Staljin izabran za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije.

1930. Ras Tafari postao car Haile Selasije I od Abisinije.

1930. Rođen nemački državnik Helmut Kol, kancelar Zapadne Nemačke od 1982. i pri kancelar Nemačke posle ujedinjenja Zapadne i Istočne Nemačke 1990. Na tom položaju ostao 16 godina, do izbornog poraza 1998.

1936. Pogubljen Bruno Hauptman, otmičar i ubica sina američkog pilota Čarlsa Lindberga, koji je prvi sam preleteo Atlantski okean. Taj događaj bio povod da SAD donesu Zakon o otmici kojim je za kidnapovanje uvedena smrtna kazna.

1941. Mađarski premijer Pal Teleki izvršio samoubistvo dan pošto je usvojen nemačko-mađarski plan za napad na Jugoslaviju. Teleki bio član delegacije koja je 12. decembra 1940. u Beogradu potpisala Ugovor o večnom prijateljstvu i miru Jugoslavije i Mađarske. Mađarska s Nemačkom 6. aprila 1941. napala Jugoslaviju.

1948. Premijerom drame Ivana Cankara “Kralj Betajnove” u režiji Bojana Stupice otvoreno Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl u početku imao 40 članova, direktor bio pisac Eli Finci, a umetnički rukovodilac Bojan Stupica.

1948. Predsednik SAD Hari Truman potpisao “Maršalov plan” ekonomske pomoći posleratnoj Evropi.

1975. Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao svetski prvak u šahu, pošto je dotadašnji prvak američki velemajstor Bobi Fišer odbio da brani titulu.

1979. U Pakistanu pogubljen bivši predsednik Vlade Zulfikar Ali Buto, zbačen sa vlasti vojnim udarom 1977.

1991. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija izglasao rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložio razmeštnje mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.

1991. U Švajacarskoj umro engleski pisac Grejem Grin.

1992. Komunistički lider i predsednik Albanije Ramiz Aljija podneo ostavku dve nedelje posle izbora nekomunističke skupštine.

1995. Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i dece, masakrirano u jednom selu na severoistoku Burundija.

1996. U avionskoj nesreći kod dubrovačkog aerodroma “Ćilipi” poginuli ministar trgovine SAD Ronald Braun, svih 29 putnika, uglavnom članovi njegove pratnje, i 6 članova posade.

1999. U napadu NATO, u Beogradu pogođene zgrade republičkog i Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova. U Novom Sadu srušen drugi most na Dunavu.

2000. Pripadnici SFOR uhapsili na Palama jednog od ratnih lidera i funkcionera bosanskih Srba Momčila Krajišnika i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.