Britanci bacili na Hitlerovu Nemačku svoju najjaču bombu ‘Grand Slam’ – 1945. godina

Na današnji dan 1945. godine Britanci su izvršili prvi napad na Njemačku svojim najjačim bombama. Radilo se o tzv. 'Grand Slam' bombi, do tada neviđenih dimenzija i mase.

Ta bomba je bila teška čak 10,000 kilograma, a bila je napunjena specijalnim eksplozivom Torpex (50% snažniji od TNT-a po jedinici mase). Eksploziv se ulivao u bombu u rastopljenom stanju, zbog čega mu je trebalo čak mesec dana da se ohladi i stvrdne.

Bombe Grand Slam bile su po konstrukciji tzv. seizmičke ili potresne bombe. To znači da su napravljene tako da se zabiju duboko u zemlju, a tek onda eksplodiraju, izazivajući potresne talase koji ruše građevine odozdo. Navodno se Grand Slam bomba mogla zabiti čak 40 metara u zemlju (bačana je sa velike visine pri padu je mogla dostići gotovo brzinu zvuka).

Na današnji dan prva Grand Slam bomba bačena je na neki cilj na terenu. Bilo je to u nemačkom gradu Bilefeld. Meta je bila pruga Ham – Minden, koja je povezivala industrijski Ruhr sa severom i istokom Nemačke. Britanci su ukupno do kraja rata bacili još samo 41 takve bombe.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1489 – Kraljica Kipra Katarina Kornaro,poslednja vladarka iz dinastije Lizinjan, ustupila je svoju kraljevinu Mletačkoj Republici.

1558 – Nemački car Ferdinand I uzeo je titulu svetog rimskogcara bez uobičajenog papinog krunisanja.

1804 – Rođen je austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji, koji je bečkom vlaceru dao klasični oblik i znatno doprineo njegovoj popularnosti. Komponovao je više od 150 valcera, od kojih je najpoznatiji “Lorelaj-Zvuci Rajne”, veliki broj marševa, među kojima i čuveni “Marš Radecki”, polke, kadrile.

1820 – Rođen je Vitorio Emanuele II, poslednjisardinski kralj (od 1849) i prvi kralj ujedinjene Italije od 1861. do smrti 1878. Popularni “padre della patria”, Vitorio Emanuele II inaugurisao je parlamentarnu vladavinu u Italiji.

1864 – Engleski istraživač Samjuel Bejker otkrio je drugi izvor reke Nil u istočnoj Africi i nazvao ga Albertovo jezero.

1879 – Rođen je nemački naučnik Albert Ajnštajn,najistaknutiji teoretičar fizike u 20. veku, tvorac teorije relativiteta (1916), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Iz Nemačke je emigrirao u SAD 1933, posle dolaska nacista na vlast. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nemci mogli napraviti atomsku bombu, započeli su u SAD istraživački radovi za proizvodnju te bombe. Bio je oženjen srpskom matematičarkom Milevom Marić.
1883 – U Londonu je umro nemački filozof i ekonomist Karl Mark, najznačajniji teoretičar modernog socijalizma i komunizma u 19. veku. S Fridrihom Engelsom objavio je 1848. “Komunistički manifest” (“Prilog kritici Hegelove filozofije prava”, “Teze o Fojerbahu”, “Osamnaesti brimer Luja Bonaparte”, “Kapital – kritika političke ekonomije”).

1891 – Podmornica “Monarh” je postavila telefonski kabl ispod Lamanša, pripremajući prvu telefonsku vezu Velike Britanije s kontinentom.

1932 – Rođen je srpski pesnik, novinar, pisac filmskih scenarija i radio drama Miroslav Antić. Objavio je više od 30 knjiga, među kojima i zbirke pesama za decu “Plavi čuperak”, “Nasmejani svet”, “Šašava knjiga”.

1932 – Samoubistvo je izvršio američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije “Kodak”.

1938 – Streljan je ruski revolucionar Nikolaj Buharin. Jedan odvodećih ideologa boljševika proglašen je krivim za kontrarevolucionarne aktivnosti i špijunažu na montiranom procesu i osuđen na smrt.

1953 – Umro je Klement Gotvald predsednik Čehoslovačke od 1948, kada su svu vlast u toj državi preuzeli komunisti. U njegovo vreme staljinističko razdoblje kulta ličnosti dostiglo je vrhunac, a na insceniranim procesima osuđeni su na smrt i streljani neki istaknuti komunisti kao što su Slanski i Klementis.

1976 – Egipat je poništio ugovor o prijateljstvu i saradnji sklopljen sa Sovjetskim Savezom 1971.

1979 – Najmanje 200 ljudi je poginulo prilikom pada aviona tipa”Trajdent” na jednu fabriku blizu Pekinga.

1980 – U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo je 87 osoba,među kojima 14 članova američkog bokserskog tima.

1983 – Članice Organizacije zemalja proizvođača nafte (OPEK)saglasile su se, prvi put od osnivanja te organizacije 1960. da smanje cene nafte za 15 odsto.

1986 – Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umetničke akademije u Beogradu (simfonijska poema “Put u pobedu”, kantate “Vezilja slobode”, “Svetli grobovi”, “Srbija”, gudački kvarteti, solo pesme).

1991 – “Birmingemska šestorka” – šest Iraca pogrešnooptuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem – oslobođena je nakon 16 godina provedenih u zatvoru.

1995 – Astronaut Norman Tagard postao je prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos ruskom raketom, lansiranom s kosmodroma u Bajkonuru u Kazahstanu.

1997 – Umro je američki filmski režiser Fred Cineman, dobitnik dva Oskara za filmove “Odavde do večnosti” i “Čovek za sva vremena”. Čuven je i po filmovima “Tačno u podne”, “Starac i more” i “Operacija Šakal”.

2002 – Predstavnici Srbije, Crne Gore, SR Jugoslavije i Evropskeunije potpisali su u Beogradu Sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore. Time je prestala da postoji Jugoslavija, 83 godine nakon što je, na kraju Prvog svetskog rata, stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova državna zajednica Srbija i Crna Gora formalno je uspostavljena 4. februara 2003.

2003 – Američki predsednik Džordž Buš produžioje sankcije Iraku uvedene 1995, kojima se zabranjuje američkim građanima i kompanijama da ulažu u razvoj iračke naftne industrije.

2004 – Pobedom na izborima ruski predsednik Vladimir Putin obezbedio je drugi četvorogodišnji mandat. Na taj položaj ponovo je izabran 2012. godine.

2006 – Umro je bivši predsednik Estonije Lenart Meri ključna ličnost pokreta za nezavisnost te baltičke zemlje. Bio je prvi predsednik Estonije, nakon sticanja nezavisnosti 1992. godine.