Jozef Gebels izvršio samoubistvo – 1945. godina

Dr Paul Jozef Gebels bio je ministar propagande u nacističkoj Nemačkoj od 1933. do 1945. godine. Bio je jedan od najbližih saradnika Adolfa Hitlera i jedan od njegovih najodanijih sledbenika.

Gebels je igrao veliku ulogu u dolasku nacista na vlast i u njenom očuvanju, pre svega propagandom koja je predstavljala nacističku ideologiju Nemcima u pozitivnom svetlu. Bio je antisemita, jedan od inicijatora „Kristalne noći” 1938. i deportacije Jevreja iz Berlina.

Gebels je jedan od pionira masovne propagande elektronskim sredstvima (pre svega „Narodnim radiom”, koji je slušala velika većina Nemaca). Istovremeno Ministarstvo propagande je kratkim talasima emitovalo nacističku propagandu širom sveta. Novine, knjige i filmovi nisu mogli da se izdaju bez odobrenja Ministarstva propagande. Većina istoričara ga smatra začetnikom mnogih tehnika moderne propagande.

Iako je Gebels bio razočaran 1939. godine što je Nemačka zaratila sa Velikom Britanijom, ipak je ostao lojalan Hitleru. Gebelsovo Ministarstvo propagande je kontrolisalo sve bitne segmente kulture u Nemačkoj tokom Drugog svetskog rata.

Ostao je zapamćen Gebelsov govor „Sportpalast” od 18. februara 1943. u kome je pokušao da motiviše Nemce na nastave svoju borbu, iako je u tom trenutku Nemačka počela da gubi rat. Gebels je pozvao na „Totalni rat”, što je značilo da se od nemačkog naroda očekuju još veće žrtve nego do tada.

Tokom završnih faza rata u proleće 1945. Hitler je razdvojio funkcije Kancelara Rajha i Predsednika Rajha. U svome testamentu imenovao je Gebelsa za Kancelara.

Ubrzo posle Hitlerovog samoubistva u 3.30 poslepodne 30. aprila 1945. Gebels je Hitlerovoj sekretarici izdiktirao sledeće, kao dodatak Hitlerovom političkom testamentu: “Firer mi je dao naredbe, da u slučaju sloma odbrane Prestolnice Rajha, napustim Berlin i budem vodeća figura vlade koju je on imenovao. Prvi put u mom životu, moram da kategorički odbijem Firerovu naredbu. Moja žena i moja deca se slažu sa ovim. U protivnom bih se osećao kao (…) nečasni bednik ostatak moga života, izgubivši samopoštovanje kao i poštovanje svog naroda, koje mi je neophodno za buduću dužnost osobe koja upravlja budućnošću Nemačkog Naroda i Nemačkog Rajha.”

Prvog maja 1945. Gebelsova žena Magda je uspavala svoje šestoro dece morfijumom, a zatim ih otrovala cijanidom.

Prvobitna verzija Gebelsove smrti govori da su Jozef i Magda ubijeni, na svoj zahtev, hicima u glavu od strane njihovih SS telohranitelja. Druga verzija događaja je da je Gebels prvo ubio svoju ženu, a zatim sebe (kako je prikazano u nemačkom filmu Hitler poslednji dani iz 2004. godine).

Jozefova i Magdina tela su delimično spaljena, a otkrili su ih vojnici Sovjetske armije drugog maja. Tela njihove dece su pronađena u bunkeru, u krevetima u kojima ih je Magda i ubila.

Tela Gebelsove porodice, zajedno sa telima Hitlera i Eve Braun su tajno spaljena i pokopana u Magdeburgu u Nemačkoj. Aprila 1970. sva ova tela su ponovo spaljena, a pepeo je bačen u reku Elbu.

Gebels je vodio dnevnik veliki deo svog života. Od 1923. do 1941. pisao ga je svojeručno.

Od 1941. do 1945. diktirao je dugačke pasuse svojim pomoćnicima. Ti unosi su obično započinjali opisom vojne situacije, a zatim je sledeo Gebelsov komentar. Diktirani dnevnik nije toliko intiman koliko je bio dok ga je pisao svojeručno.

Za veliki deo Gebelsovih dnevnika se smatralo da je izgubljen tokom Drugog svetskog rata. Ipak, 1992. godine Doktor Elke Frolih pronašao ih je u arhivama u Rusiji.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1218 – Rođen je nemački car Rudolf I Habsburg, osnivač dinastije Habsburgovaca, jedne od najstarijih dinastija u Evropi. Vladao je od 1273. do smrti 1291. godine.

1707 – Stupio je na snagu Zakon o Uniji kojom su se kraljevine Škotska i Engleska ujedinile u Veliku Britaniju.

1778 – U Somboru je otvorena prva srpska učiteljska škola.

1858 – Crnogorci su na Grahovu potukli znatno jače turske trupe. Posle te pobede, uz podršku Francuske, međunarodna komisija je 1860. odredila granice između Otomanskog carstva i Crne Gore, kojoj su pripojeni Grahovo, Rudine, Nikšićka Župa i Gornji Vasojevići.

1866 – U Srbiji su puštene u promet prve poštanke marke.

1874. Prve poštanske marke puštene su u promet u Crnoj Gori.

1873 – Škotski lekar, misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston koji je otkrio Viktorijine vodopade, pronađen je mrtav u mestu Čitambo u sadašnjoj Zambiji.

1876 – Britanski parlament usvojio je Zakon o kraljevskim titulama na osnovu kojeg je kraljica Viktorija I proglašena caricom Indije.

1886 – U Čikagu je 40.000 radnika stupilo u štrajk, zahtevajući bolje uslove rada, izražene u paroli “tri osmice” – po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja. U sukobu s policijom ubijeno je šest i ranjeno oko 50 radnika. Od 1889. ovaj dan se slavi kao Međunarodni praznik rada. U Srbiji je prvi put proslavljen 1894.

1904 – Umro je češki kompozitor Antonjin Dvoržak. Iz njegovog bogatog opusa izdvaja se devet simfonija među kojima je najpoznatija “Simfonija iz novog sveta”.

1925 – Kipar je zvanično postao britanska kolonija. Velika Britanija je 1878. Kipar preuzela od Turske, a 1914. je izvršila aneksiju ostrva.

1931 – Zvanično je otvoren “Empajer stejt bilding”, 102 sprata visok njujorški oblakoder, tada najviša zgrada u svetu.

1945 – Nemački nacistički lider Jozef Gebels ,ministar prosvete i propagande po dolasku nacista na vlast 1933, izvršio je samoubistvo u bunkeru u Berlinu. Iz straha pred odgovornošću za nacističke zločine Gebels se ubio zajedno sa celom porodicom u poslednjim časovima pred pad Berlina u Drugom svetskom ratu.

1960 – Na teritoriji Sovjetskog Saveza oboren je američki špijunski avion “U-2”. Pilot Frensis Pauers, koji se spasao iskakanjem, zarobljen je i u februaru 1962. razmenjen za jednog sovjetskog špijuna.

1978 – Japanski istraživač Naomi Uemura postao je prvi čovek koji je sam stigao na Severni pol, prešavši 950 kilometara na sankama s psećom zapregom.

1982 – U Poljskoj, 50.000 pristalica “Solidarnosti” demonstriralo je protiv vojne vlasti. Ratno stanje u zemlji uvedeno je 13. decembra 1981, kada je general Vojćeh Jaruzelski suspendovao civilne vlasti.

1993 – U atentatu u Kolombu tokom prvomajske proslave ubijen je predsednik Šri Lanke Ranasingea Premadasu.

1994 – U trci za “Gran Pri San Marina” poginuo je brazilski automobilski as Ajrton Sena jedan od najboljih vozača “formule 1”.

1995 – Artiljerijskim napadom na Pakrac počela je ofanziva hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju pod nazivom “Bljesak”. Nekoliko dana kasnije Hrvatska je zauzela celo područje, a desetine hiljada Srba
izbeglo je u Bosnu i Srbiju.

1997 – Laburistička partija Tonija Blera pobedila je na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji, nakon 18 godina vladavine konzervativaca.

1999 – U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođen je putnički autobus na mostu u Lužanima (Kosovo). Poginulo je najmanje 60 ljudi.

2001 – Makedonci u Bitolju spalili su i kamenovali oko 40 kuća,firmi i prodavnica čiji su vlasnici Albanci u znak odmazde zbog pogibije osam pripadnika makedonskih snaga bezbednosti u napadu albanskih terorista kod tetovskog sela Vojce.

2001 – Predsednik SAD-a, Džordž Buš zatražio je izmenu u govora koji su 1972. SAD sklopile sa Moskvom o antibalističkim raketama, što bi otvorilo put ka novom odbrambenom planu SAD.

2003 – U zemljotresu u Turskoj poginulo je 176 osoba, među kojima i 25 đaka tokom spavanja u internatu koji se srušio.

2004 – U Briselu su podignute zastave deset novih državačlanica Evropske unije čime se broj zemalja koje čine tu najveću ekonomsko-socijalnu integraciju popeo na 25 sa 450 miliona stanovnika.
Punopravne članice EU zvanično su postale: Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Kipar, Malta, Estonija, Letonija i Litvanija. To je najveće proširenje EU od osnivanja 1957. godine.