Kristifor Kolumbo dobio saglasnost i novac od španskog kralja da istraži ‘zapadni okean’ – 1492. godina

Pred sam početak 1492. godine, Kolumba je izjedala pomisao da zbog oklevanja Katoličkih kraljeva i kašnjenja, neko drugi može preuzeti njegov trijumf. Odlučio je da napusti Kastilju i potraži drugu zemlju i druge vladare. Zaustavio se u konventu La Ribalda.

Fra Huan Peres, koji je bio kraljičin blagajnik i ispovednik, otvorio mu je vrata. Posle dugog razgovora, odlučio je da napiše pismo kraljici Isabeli i zadrži Kolumba u manastiru dok ne dobije odgovor. U poslednjem tromesečju 1491. godine i pred sam kraj rata za oslobođenje Granade, naređeno mu je da se obuče pristojno, kupi konja i pojavi se pred njenim Visočanstvom. U januaru 1492. raspravljano je o njegovom projektu. Okupili su se uticajni ljudi. Bilo je neslaganja i mnogo različitih mišljenja. Opet su mu rekli da „ode u dobri čas”. Nije se mnogo udaljio od Granade, kada ga je stigao oficir sa dvora, rekavši da je dobio naređenje da mu kaže da se vrati.

Ugovor iz Santa Fea je bio najbitniji pisani akt u istoriji otkrića Amerike. Napisali su ga aragonski sekretar Huan de Koloma, u ime Kraljeva, i fra Huan Perec, zastupnik Kolumba. Neki naučnici smatraju da je ovaj ugovor bio samo čin kraljevske milosti.

Kruna se obavezala da će nagraditi Kolumba na sledeći način:

– Imenovan je Admiralom Okeanskog mora i izjednačen sa vrhovnim Admiralom Kastilje.

– Ovaj položaj je bio nasledan.Dobio je zvanje vicekralja i guvernera svih prostora koje bude otkrio.

– Dobiće deseti deo celokupne dobiti.

Dali su mu pravo da učestvuje u osmini troškova bilo koje trgovačke flote i samim tim dobije osmi deo dobiti koju ona ostvari. Drugi dokumenti koji su bili izdati pred putovanje su:

– zapovest svim gradskim vlastima da Kolumbu daju svu potrebnu pomoć;

– kraljevska odluka za oslobađanje od poreza svih stvari koje će Kolumbo uzeti za flotu;

– pismeno osiguranje za sve mornare koji se ukrcaju;

– odobrenje za prepuštanje Kolumbu tri karavele koje on odabere itd.

Uspeo je čak i da ubedi kraljicu da njegovog sina Dijega imenuje za paža svom sinu, princu Huanu, sa dohotkom od 9,400 maravedija godišnje.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1421 – Više od 100.000 ljudi utopilo se u Holandiji kada je more probilo zaštitne nasipe.

1790 – Umro je američki naučnik i državnik Bendžamin Frenklin. Učestvovao je u pisanju “Deklaracije nezavisnosti”, a kao neumoran borac za slobodu čoveka bio je poznat i slavljen i izvan SAD. Izumeo je gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje.

1814 – U Ugrinama, kod Bribira (Hrvatska) rodio se srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije. Otkrio je novu vrstu endemsko-reliktnog četinara nazvanu “Pančićeva omorika”. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.

1860 – Crna Gora i Turska, posle turskog poraza na Grahovu, potpisale su protokol o razgraničenju kojim je Crna Gora faktički priznata kao samostalna država, iako formalno priznanje nije dobila.

1894 – Rođen je ruski državnik i političar Nikita Hruščov, prvi sekretar CK KPŠ od 1953. do 1964. i predsednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. Na XX kongresu KPŠ podneo je referat “O savladavanju kulta ličnosti i njegovih posledica”, čime je počeo proces destaljinizacije SSSR.

1895 – Sporazumom u gradu Šimonoseki završen je kinesko-japanski rat. Kina je priznala nezavisnost Koreje, a ostrvo Formozu (Tajvan) predala Japanu. Tajvan je pod japanskom vlašću bio do 1945. godine.

1916 – Rođena je Sirimavo Bandaranaike, koja je u julu 1960. postala premijer Cejlona (Šri Lanke), prva žena na takvoj dužnosti u svetu.

1924 – Rođen je srpski vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. godine. Autor je mnogobrojnih spomenika među kojima i sovjetskim ratnim veteranima na Avali.

1941 – Oficiri bojnog broda Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije Milan Spasić i Sergej Mašera potopili su u Tivatskom zalivu razarač “Zagreb” i potonuli zajedno s njim odbivši da izvrše naređenje o predaji broda italijanskoj mornarici posle kapitulacije Jugoslavije.

1957 – Kiparski arhiepiskop Makarios vratio se u Atinu posle 13 meseci egzila na Sejšelima. Iste godine Makarios je sa britanskom vladom počeo pregovore o nezavisnosti Kipra, a u decembru 1959. izabran je za predsednika Republike Kipar.

1961 – Uz podršku SAD, kubanski desničari u egzilu iskrcali su se u “Zalivu svinja” u nameri da obore režim Fidela Kastra. U trodnevnim borbama ubijeno je oko 100, a zarobljeno više od hiljadu napadača.

1969 – Lider Komunističke partije Čehoslovačke Aleksandar Dubček podneo je ostavku posle kraha reforme nazvane “praško proleće”. Zamenio ga je Gustav Husak.

1975 – Crveni Kmeri zauzeli su glavni grad Kambodže Pnom Pen i započeli vladavinu terora tokom koje je ubijeno više od milion ljudi.

1977 – U Lihtenštajnu prvi put su glasale žene.

1983 – Indija je lansirala prvi veštački satelit.

1993 – U UN je usvojena rezolucija kojom je zaprećeno oštrijim sankcijama protiv SR Jugoslavije, ukoliko bosanski Srbi ne potpišu do 26. aprila Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu.

1993 – Umro je Turgut Ozal, predsednik Turske od 1989. godine.

1996 – SAD i Japan potpisali su deklaraciju o saradnji u bezbednosti prema kojoj SAD zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim delovima Azije.

1997 – Umro je izraelski državnik Haim Hercog predsednik Izraela od 1983. do 1993. godine.

2001 – Izraelske snage su sa kopna, iz vazduha i sa mora napale palestinske teritorije u pojasu Gaze, posle minobacačkog napada na izraelsko naselje Sderot.

2002 – Jugoslovenska vlada pozvala je 23 osobe koje je Haški tribunal optužio za ratne zločine, od kojih su 10 jugoslovenski državljani, da se dobrovoljno predaju tom sudu. Pozivu jugoslovenskih vlasti odazvali su se: Dragoljub Ojdanić, Milan Martić, Mile Mrkšić, Nikola Šainović, Vladimir Kovačević i Momčilo Gruban, upućeni u haški pritvor da sačekaju početak suđenja.

2004 – U izraelskom raketnom napadu u Gazi ubijen je lider palestinskog radikalnog pokreta Hamas Abdel Aziz al-Rantisi.