Lansiran kosmički brod ‘Merkjuri’, prva kosmička letelica SAD sa ljudskom posadom – 1961. godina

Alan Bartlet Šepard je bio američki mornarički pilot, probni pilot, astronaut i preduzetnik, koji je 1961. postao druga osoba i prvi Amerikanac koji je leteo u svemir. Ova misija iz programa Merkjuri je zamišljena samo da stigne do svemira, ali ne i da stigne u orbitu.

Deset godina kasnije, u 47. godini kao najstariji astronaut u programu, Šepard je komandovao misijom Apolo 14. Postao je peta osoba koja je hodala po Mesecu i jedini astronaut iz grupe Merkjuri sedam koja je hodala po Mesecu. Tokom misije dva puta je udario loptice za golf.

Ovo su ujedno bila i njegova dva jedina leta u svemira, pošto je njegov status bio prekinut na pet godina (1964—1969) tokom programa Merkjuri i Džemini zbog Menijereove bolesti, koja je hirurškim putem izlečena pre njegovog leta na Mesec.

Povukao se iz američke mornarice i NASA 1974. godine. Posle povlačenja iz NASA postao je uspešan preduzetnik. Preminuo je od leukemije 1998. pet nedelja pre smrti svoje žene sa kojom je bio u braku 53 godine, sa kojom je dobio tri kćerke.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1705 – Umro je rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv Turaka, a slavu mu je donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove vladavine (od 1658) Srbi su se, pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i u Srem.

1813 – Rođen je danski filozof Seren Kjerkegor, začetnik filozofije egzistencijalizma (“Ili-ili: fragmenti života”, “Pojam strepnje”, “Bolest na smrt”, “Stadijumi na životnom putu”, “Filozofske mrvice”).

1815 – Rođen je francuski pisac komedija i vodvilja Ežen Martin Labiš. Neke od njegovih komedija ubrajaju se u najpopularnije komedije 19. veka (“Slamni šešir”, “Put gospodina Perišona”).

1818 – Rođen je nemački filozof Karl Hajnrih Marks teoretičar modernog socijalizma i komunizma. Sa Fridrihom Engelsom napisao je 1848. Komunistički manifest (“Prilog kritici Hegelove filozofije prava”, “Teze o Fojerbahu”, “Osamnaesti brimer Luja Bonaparte”, “Kapital – kritika političke ekonomije”).

1821 – Umro je francuski car Napoleon I Bonaparta jedan od najvećih vojskovođa u istoriji, čiji su osvajački pohodi izmenili Evropu. Umro je na ostrvu Sveta Jelena kao britanski zatvorenik.

1846 – Rođen je poljski pisac Henrik Sjenkjevič autor romana “Quo vadis”, i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905.

1855 – Crnogorski knez Danilo I Petrović doneo je Opšti zemaljski zakonik u koji su unete imovinske i poreske reforme.

1860 – Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojih “hiljadu crvenih košulja” isplovio je iz Đenove prema Siciliji, koju je osvojio krajem jula.

1883 – Rođen je srpski kompozitor i muzički pisac Petar Konjović, rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti i upravnik Muzikološkog instituta (“Knez od Zete”, “Vilin veo”, “Koštana”, “Seljaci”).

1904 – Na brdu Volujica kod Bara postavljena je prva radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema na Balkanu.

1930 – Britanske vlasti u Indiji uhapsile su Mahatmu Gandija zbog njegove kampanje građanske neposlušnosti.

1936 – Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja okupirale su Adis Abebu, prestonicu Etiopije. Istog dana 1941. u oslobođeni grad ušao je etiopski car Haile Selasije I.

1945 – Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u mesto Pinemunde, odakle su Nemci ispaljivali rakete “Fau 1” i “Fau 2”. Američke trupe su oslobodile nemački nacistički koncentracioni logor Mathauzen.

1954 – General Alfredo Štresner je vojnim udarom oborio predsednika Paragvaja Federika Čaveza, započevši tako 34-godišnju diktaturu.

1955 – Odlukom saveznika, Savezna Republika Nemačka ponovo je stekla suverenitet.

1977 – Umro je nemački državnik i ekonomista Ludvig Erhard zapadnonemački kancelar (1963-66) u vreme privrednog oporavka zemlje nakon Drugog svetskog rata.

1978 – Teroristička organizacija “Crvene brigade” saopštila je da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo telo pronađeno je dva dana kasnije u vozilu u centru Rima.

1981 – Bobi Sends postao je prvi od deset pripadnika Ire koji je umro u zatvoru Mejz, u Severnoj Irskoj, od posledica štrajka glađu.

1993 – Umro je američki pisac i intelektualac Irving Hou čije je najpoznatije delo “Svet naših očeva”, studija o istočno-evropskim Jevrejima imigrantima u Sjedinjenim Američkim Državama.

1999 – Indonezija i Portugal potpisale su dokument kojim je priznata nezavisnost Istočnog Timora.

2001 – Pripadnici pobunjeničke grupe UNITA su u Angoli kidnapovali 51 dečaka i 9 devojčica iz internata za ratnu siročad koji se nalazi izvan Kaksita, severo-istočno od Luande. Prilikom pobune, poginulo je oko 200 civila.

2003 – Ruanda je oslobodila više od 22.000 zatvorenika, koji uglavnom bili umešani u masakr koji je 1994. počinila Hutska milicija, kada je ubijeno oko 800.000 etničkih Tutsija i umerenih Huta. U zatvoru je ostalo oko 80.000 ljudi, gde većina čeka suđenje.

2003 – Umro je Valter Sisulu, jedan od veterana u borbi protiv belaca koji su manjina u Južnoj Africi i dugogodišnji prijatelj i mentor Nelsona Mendele, najpoznatijeg borca protiv aparthejda.

2004 – U aukcijskoj kući “Sotbi” u Njujorku Pikasova slika “Dečak sa lulom” postigla je cenu od 104.168.000 dolara, što je apsolutni svetski rekord u aukcijskoj prodaji slika.

2005 – Na parlamentrnim izborima u Velikoj Britaniji Laburistička partija Tonija Blera osvojila je apsolutnu većinu u britanskom parlamentu, a premijer Toni Bler treći uzastopni mandat.