Mormoni osnovali svoj glavni grad Solt Lejk Siti – 1847. godina

Na današnji dan mormonski doseljenici su osnovali svoju novu prestonicu na obali Velikog slanog jezera u američkom Roki Mauntinu. Po imenu jezera novi su grad nazvali Great Salt Lake City (Veliki Grad Slanog Jezera).

Mormone je na seobu prisilila činjenica da ih u dotadašnjoj postojbini, Ilinojisu, nisu baš trpeli.

Naime, mormone je osnovao Džozef Smit na istoku SAD-a, a on je bio i prvi vođa te crkve. Problemi su nastali kad je Smit počeo da propoveda poligamiju, a s tom praksom se nisu slagali ni mnogi mormoni, a kamoli ostali stanovnici SAD-a.

Smita je na kraju ubila razjarena gomila 1844. godine. Novom vođi mormona Brigami Jangu postalo je jasno da će mormoni morati da odu u sigurnije okruženje, tim više što je Jang i sam bio u izrazitoj poligamiji (imao je 55 žena).

Mormoni su napunili svoja zaprežna kola i u dugačkom karavanu krenuli prema Zapadu. Današnji mormoni porede tu seobu s Egzodusom Izabrnog naroda iz biblijske Knjige Izlaska, a Janga ponekad nazivaju „mormonskim Mojsijem”.

Na današnji dan karavan je došao do Velikog slanog jezera daleko na zapadu od tadašnjeg SAD-a. Kad je Brigam Jang iz kola ugledao s brda predivnu dolinu uz jezero, odlučio je da se mormoni upravo tu nasele. Procjenjuje se da je ovim karavanom došlo oko 70.000 mormona.

Danas, mormoni čine oko 56 odsto stanovništva ovog grada, a zanimljivo je da je Jang želeo da osnuje i mormonsku državu, nazvanu Dezert, ali američke vlasti su to odbile i osnovale Jutu, koja postoji i danas.

Zbog većinskog mormonskog stanovništva država Juta danas je po nekim faktorima vodeća u SAD-u. Na primer, ima najmanju stopu siromašne dece, najveću stopu davanja novca u humanitarne svrhe, najveću stopu volonterskog rada, najmanje pobačaja po stanovniku, najmanji procenat dece rođene van braka i najmanji broj tinejdžerskih trudnoća koje završavaju pobačajem.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1567. Škotska kraljica Marija Stjuart primorana da abdicira zbog antiprotestantske politike. Naredne godine pobegla u Englesku gde je zatvorena, a nakon 18 godina tamnovanja optužena za učestvovanje u izdaji i pogubljena.

1701. Antoan da la Mot Kadilak osnovao, na obali reke Mičigen, trgovački centar Ponsartren, koji se kasnije razvio u grad Detroit.

1704. Britanske snage pod komandom admirala Džordža Ruka preuzele Gibraltar od Španaca.

1783. Rođen južnoamericki revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar. Oslobodio najveci deo Južne Amerike od španske vlasti i bio prvi predsednik Kolumbije i Gornjeg Perua, koji je po njemu nazvan Bolivija.

1799. Napoleon izvojevao svoju poslednju pobedu u osvajanju Egipta, potukavši tursku vojsku kod Abukira.

1802. Rođen francuski pisac Aleksandar Dima otac, koji se proslavio avanturističkim romanima sa sadržajem iz francuske istorije.

1804. Srpska potera predvođena Milenkom Stojkovićem uhvatila i pogubila na dunavskom ostrvu Ada Kale beogradske dahije Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i Mehmeda Fočića.

1824. Rezultati prvog ispitivanja javnog mnjenja u svetu objavljeni u jednoj od država SAD Delaver uoči predsedničkih izbora u SAD.

1828. Rođen ruski pisac, književni kritičar i revolucionar Nikolaj Černiševski. Njegovo političko delovanje u carskoj Rusiji prekinuto progonom u Sibir. Zalagao se da književnost bude orudje društvene kritike, a u delu „Šta da se radi” izneo svoje socijalističko-utopijske poglede na društvo.

1883. Metju Veb, prvi čovek koji je 1875. preplivao Lamanš, utopio se prilikom pokušaja da prepliva reku iznad Nijagarinih vodopada.

1906. Umro Stevan Sremac, jedan od najizrazitijih predstavnika srpske humorističke proze.

1923. U Lozani potpisan mirovni ugovor Turske i savezničkih sila kojim se Turska odrekla svih neturskih teritorija koje je izgubila u Prvom svetskom ratu, ali je dobila Jedrene i istočnu Trakiju, čime su definitivno određene granice turske države u njenom delu na evropskom kontinentu.

1943. Teškim bombardovanjem Hamburga savezničko vazduhoplovstvo u Drugom svetskom ratu počelo operaciju “Gomora”.

1946. SAD izvele prvu podvodnu atomsku probu na koralskim atolima Bikini u zapadnom Pacifiku.

1967. Francuski predsednik Šarl de Gol završio svoj govor u Montrealu usklikom „Živeo slobodni Kvebek”, što je izazvalo oštar protest kanadskog premijera Lestera Pirsona. De Gol bio primoran da skrati posetu Kanadi.

1974. Konstantin Karamanlis, posle sedmogodisnje vladavine vojne hunte, obrazovao u Grčkoj prvu civilnu vladu i proglasio opštu amnestiju za sve političke zatvorenike.

1974. Umro britanski fizičar Džejms Čedvik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935, 1932. otkrio neutron, a kasnije radio na „Menhetn projektu” razvoja atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

1976. Američki svemirski brod „Viking 1″ spustio se na Mars da ispita da li postoje mogućnosti za život na toj planeti.

1980. Umro britanski filmski glumac i komičar Piter Selers, koji se proslavio filmom „Dr Strejndžlav” i serijom filmova o detektivu Kluzou.

1981. U kineskoj provinciji Sečuan u poplavama poginulo više od 700 ljudi, a milion i po ostalo bez domova.

1990. Ratni brodovi SAD u Persijskom zalivu stavljeni u stanje pripravnosti zbog koncentracije iračkih trupa na kuvajtskoj granici.

1991. Umro američki pisac, poreklom poljski Jevrej Isak Basevis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznačajnijim modernim piscem, mada se njegova dela pojavljuju isključivo u engleskom prevodu.

1993. Centralna banka Rusije saopštila da će u okviru drastične monetarne reforme preduzete u borbi protiv inflacije iz opticaja povući sve novčanice štampane pre 1992.

1995. Bombaš-samoubica, član militantne islamske organizacije „Hamas”, aktivirao bombu u autobusu u Tel Avivu od čije je eksplozije poginulo 6, a ranjeno 32 ljudi.

1996. U predgrađu Kolomba, glavnog grada Šri Lanke, poginulo 57, a ranjeno vise od 500 ljudi u eksploziji 2 bombe podmetnute u prigradski voz, za šta su optuženi tamilski pobunjenici.

1999. U selu Staro Gracko, na Kosovu, ubijeno 14 srpskih seljaka dok su na svojim imanjima žnjeli pšenicu.

2000. Umro francuski filmski reditelj Klod Sote, koji se proslavio filmom „Vreli asfalt”. Za film „Sasvim obicna priča” 1980. osvojio Oskara za najbolji strani film.

2001. Jugoslavija dobila šestu Saveznu vladu s premijerom Dragišom Pešićem na čelu, funkcionerom Socijalističke narodne partije.